Ukupna vrijednost robnog izvoza Srbije u razdoblju siječanj – ožujak 2024. manja je za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023.

Na kretanje ukupnog izvoza najviše je utjecao rast izvoza od 3,9 posto u sektoru prerađivačke industrije, koji čini 87,9 posto ukupnog izvoza. Sljedeći po učešću (4,8 posto) bio je sektor rudarstva, koji je ostvario kumulativni pad od 29,1 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku za prvo tromjesečje u najnovijoj publikaciji Trendovi kojeg prenosi Biznis.rs.

Izvoz energije
Podaci pokazuju da je najveći utjecaj na kretanje ukupnog izvoza u razdoblju siječanj – ožujak 2024. imao izvoz energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju

“Ukupna vrijednost uvoza robe u Srbiju u razdoblju siječanj – ožujak manja je za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. Na kretanje ukupnog uvoza najviše je utjecao rast od 2,2 posto u uvoz sektora prerađivačke industrije koji čini 73 posto ukupnog uvoza te rast uvoza sektora nerazvrstanih proizvoda za potrebe EU od sedam posto koji čini 12 posto ukupnog uvoza u prvom kvartalu 2024. “, navodi se.

Među 20 najvećih vanjskotrgovinskih partnera Srbije su: Kina, Turska, Rusija, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Francuska, Slovenija, Austrija, SAD, Rumunjska, Češka, Hrvatska, Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija, BiH i Hercegovina, Crna Gora.

Oni čine 79,9 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Srbija je ostvarila pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno suficit, s osam europskih zemalja (oko 944,3 milijuna eura), od kojih je na prvom mjestu Crna Gora (suficit od 255,8 milijuna eura).

Srbija je u ovom razdoblju u Crnu Goru najviše izvozila prehrambene proizvode (15,8 posto ukupnog izvoza), električnu energiju, plin i paru (8,8 posto izvoza), te kemikalije i kemijske proizvode (7 posto). Srbija je u plusu i u trgovini s Hrvatskom i to za 57,5 milijuna eura.

S druge strane, negativan vanjskotrgovinski saldo, odnosno deficit, zabilježen je u dvanaest zemalja (ukupno oko -2,0 milijarde eura). Najveći vanjskotrgovinski deficit u razdoblju siječanj-ožujak 2024. zabilježen je s Kinom (-646,6 milijuna eura) i Turskom (-253 milijuna eura).

Uvoz proizvoda iz Kine najviše se sastojao od uvoza nerazvrstanih proizvoda (18,8 posto ukupnog uvoza iz Kine), računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (17,8 posto), kao i nespomenutih strojeva i opreme (13,4 posto).

Negativna vanjskotrgovinska bilanca s Turskom prvenstveno je rezultat vrijednosnog uvoza osnovnih metala (14,9 posto ukupnog uvoza iz Turske) i električne opreme (10,7 posto). Izvoz prerađivačke industrije porastao je za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Izvoz električne opreme, područje s najvećom vrijednošću izvoza (789,1 milijuna eura), ostvario je kumulativni rast od 0,5 posto, s udjelom u ukupnom izvozu od 11 posto (10,8 posto u istom razdoblju 2023.).

Izvoz motornih vozila i prikolica bilježi kumulativni rast od pet posto i vrijednost izvoza od 751,5 milijuna eura, s udjelom od 10,5 posto u ukupnom izvozu. Izvoz prehrambenih proizvoda, područje s vrijednošću izvoza od 637,9 milijuna eura i udjelom od 8,9 posto, bilježi kumulativno smanjenje od 4,7 posto.

Kemikalije dominiraju uvozom
Izvoz osnovnih metala područje je koje je vrijednosno pozicionirano na četvrto mjesto u ukupnom izvozu prerađivačke industrije, s udjelom od 8,5 posto, te bilježi kumulativni rast od 63,1 posto i vrijednost izvoza od 607,1 milijun eura. Izvoz proizvoda od gume i plastike, s vrijednošću od 557,3 milijuna eura, kumulativno je smanjen za 8,1 posto”, navodi RZS.

Uvoz prerađivačke industrije u razdoblju siječanj – ožujak 2024. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ostvario je rast od 2,2 posto. Od 23 područja, kumulativni rast zabilježen je u 13 područja, koja zajedno čine 36,9 posto ukupnog uvoza industrije. Uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, područje najveće vrijednosti uvoza (820,6 milijuna eura), ostvario je kumulativni pad od 11 posto, s udjelom u ukupnom uvozu od devet posto.