Bosna i Hercegovina, ali posebno Republika Srpska i Federacija BiH, daleko su najmanje zadužene zemlje u regiji u odnosu na BDP, što može predstavljati priliku, ali pod uvjetom da se potencijalno novo zaduženje investira u aktivnosti koje stvaraju novu vrijednost, poboljšavaju infrastrukturu i razvijaju poduzetništvo.

Trenutno je ukupan dug BiH 13,1 milijarda KM ili 6,7 milijardi eura, što je tek nešto više od 25 posto BDP-a. Ako bi se taj dug raspodijelio na entitete, Republika Srpska je zadužena oko 38 posto, a Federacija BiH ispod 20 posto.

Monetarna politika
S druge strane, dug Crne Gore, primjerice, na kraju prvog kvartala ove godine bio je 4,67 milijardi eura ili 66,36 posto BDP-a, Srbije oko 47,6 milijardi eura ili 52,3 posto BDP-a, dok je javni dug Hrvatske bio 47,6 milijardi eura. eura ili 63 posto BDP-a. U regiji je najzaduženija Slovenija, čiji javni dug iznosi oko 43,7 milijardi eura, što je 69,2 posto BDP-a.

“Poznato je da je BiH najmanje zadužena, što je vrlo dobra makroekonomska pretpostavka i činjenica, a to je dijelom i zbog uprave i vođenja monetarne politike BiH. Što se tiče budućih zaduženja, potencijala svakako ima, ali su međunarodni kreditori oprezni, vrlo često iz razloga što vlasti na svim razinama u BiH ne koriste kreditna sredstva u razvojne svrhe. Proračunske rupe i socijalna davanja uglavnom se pune kreditnim sredstvima – kazao je za Nezavisne novine ekonomist Damir Bećirović.

Ono što predstavlja problem kod potencijalnog zaduživanja BiH je činjenica da nema previše izvora, unatoč činjenici da postoji značajna dugoročna makroekonomska stabilnost koja je veća od mnogih zemalja Europske unije.

“Ja sam kao ekonomist svakako za zaduživanje jer svaka investicija, svaki razvoj zahtijeva značajna financijska sredstva, a nitko ne može akumulirati dovoljno kapitala da sam gradi ceste i bolju infrastrukturu. Ako se zadužujemo za to, i ne samo za to, nego i za poduzetničku infrastrukturu poput digitalizacije, boljeg financijskog platnog prometa i slično, onda ne bismo trebali imati ništa protiv – rekao je Bećirović.

Kada se uzme u obzir europska razina zaduženosti, Bosna i Hercegovina i tu stoji dosta dobro. Ukupan javni dug 20 zemalja eurozone na kraju 2023. iznosio je 12.732 milijarde eura, što je 88,6 posto BDP-a, a ukupni javni dug 27 članica EU bio je 13.862 milijarde eura ili 81,7 posto BDP-a.

U Europskoj uniji najzaduženija je Grčka s dugom od 161,9 posto BDP-a. Općeprihvaćeni kriterij kada je u pitanju dug je 60 posto BDP-a, što se također smatra svojevrsnom granicom, no posljednjih se godina taj kriterij sve više napušta.

Rast gospodarske aktivnosti
“Zemlje poput naše nemaju dovoljno domaće štednje da bi se s njom značajnije razvijale. Kada se pogleda dug Republike Srpske, Federacije BiH i BiH u odnosu na EU, on pokazuje dobru fiskalnu poziciju i ima prostora za nova zaduživanja.

Ako je taj dug dobro uložen, uložen u one djelatnosti koje povećavaju gospodarsku aktivnost, on je više nego opravdan – kazao je za Nezavisne novine Saša Stevanović, ekonomist.

Kaže da kada pratimo koliko se zadužujemo i koliko ekonomije stvaramo, to ukazuje na moć ulaganja u naš sustav.