Odlazak gotovo 400 tisuća hrvatskih građana od ulaska u EU, uglavnom u europske zemlje, izravno je utjecao na nedostatak radne snage i rezultirao dolaskom više od stotinu tisuća, uglavnom niže kvalificiranih radnika iz Nepala, Filipina, Indije i Pakistana, a uvoz radne snage nije dugoročno rješenje za hrvatsko gospodarstvo, upozorili su organizatori šestog po redu Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) koji će se održati u Puli od 27. do 30. lipnja.
Ne odgovori li državni vrh na potrebe asimilacije i kvalitetne integracije stranih radnika u društvo za što su Hrvatskoj potrebna znatna financijska sredstva, postoji opasnost od getoizacije novih doseljenika, čije posljedice mogu biti dugoročne za hrvatsko društvo.
Problem političke naravi
“Na kongresu će više od 150 sudionika govoriti o različitim temama bitnima za odnose između domovine i hrvatskih iseljenika, a fokus nam je napraviti poduzetničku atmosferu u Hrvatskoj kako bismo privukli što veći broj iseljenika da investiraju u Hrvatsku”, poručio je Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.
O tome koliko vrijede iskustva i poslovni kontakti hrvatske dijaspore za poslovanje u Hrvatskoj na skupu će raspraviti poduzetnici Zdenko Štriga, Marko Rudela, Sara Dyson, Mario Jakus, Rob Anderson i Tomislav Mustapić, a raspravu će moderirati Don Markušić.
“Ideja je da Hrvati povratnici i doseljenici iz SAD-a, Australije, Kanade i Njemačke kroz osobna iskustva govore o vođenju biznisa u RH, ali i o tome zašto bi se Hrvati u inozemstvu trebali vratiti u domovinu i investirati u nju”, istaknuo je Sopta. Nevoljkost iseljenika za povratak u Hrvatsku ne treba tražiti u Domovinskom ratu jer je to stvar prošlosti, dodao je. “Glavni problem je što ne postoji politička volja za masovni povratak.
Da postoji, tada bi se poduzimale konkretnije mjere po uzoru na Izrael, Španjolsku, Portugal, Poljsku i druge zemlje. Problem je i troma birokracija. U Kanadi u jednom danu možete osnovati svoje poduzeće, a ovdje vam trebaju stotine papira. Naši iseljenici nisu naviknuti na to”, kaže.
Debirokratizacija
Smatra da potomcima druge, treće generacije hrvatskih iseljenika treba omogućiti da uz dokaz o porijeklu automatski dobiju državljanstvo pa da lakše riješe papirologiju, a ne da na njega čekaju po tri, četiri godine.
“Kad je riječ o ulaganjima, nismo ostvarili željene rezultate. Poslovni ljudi neće se vraćati u Hrvatsku zbog ljubavi prema zemlji ako gube novac. Država mora ponuditi beneficije kako bi privukla iseljene ulagače”, smatra Sopta.
Ministarstvo demografije i useljeništva neće moći učiniti promjene i ubrzati povratak iseljenika bez potpore resora gospodarstva, kulture, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Matice iseljenika, zaključio je predsjednik Programskog odbora HIK-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu