Srbija je i ove godine prva u Europi po rastu broja stranih gostiju u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Prema posljednjim podacima Ministarstva turizma i mladih, naša je zemlja prva svjetska destinacija po stopi rasta prihoda od stranih turista, koja je u odnosu na prvo tromjesečje 2019. veća za 127 posto, piše Politika. Samo u prva četiri mjeseca ove godine devizni priljev od turizma iznosio je 575 milijuna eura.

Nema rasta
Da smo među top destinacijama potvrdila je i Svjetska turistička organizacija koja je u najnovijem barometru navela da je naša zemlja jedina koja je dosegla troznamenkastu stopu rasta prihoda od stranih turista. Ipak, turistički stručnjaci upozoravaju da se količina novca koju stranci dnevno izdvajaju za izvanpansionske usluge u našoj zemlji nije promijenila u posljednjih pet godina. Na hranu, suvenire i zabavu i dalje troše 70 eura dnevno, pokazalo je najnovije istraživanje Udruge “Hores”.

Prema riječima direktora te udruge Georgija Genova, očito je da svoje kampanje moramo usmjeriti na privlačenje gostiju veće platežne moći kako bismo poboljšali te rezultate.

“Svake godine radimo ovakva istraživanja, a u sklopu prošlog anketirali smo 44 stranca koji su u Srbiji boravili isključivo iz turističkih razloga. Pokazalo se da u prosjeku koriste samo jednu uslugu izvan hotela. Znači li to da nedostaje sadržaja ili da sami gosti odustaju zbog financijske krize od vanpansionskih troškova. Svakako da moramo nešto promijeniti – kaže Genov da su oni koji plaćaju najviše koji dolaze iz Kanade i Amerike, ali ih u Srbiji nema dovoljno.

Aleksandar Seničić, direktor Yute, kaže za “Politiku” da dosad u svojim marketinškim aktivnostima možda nije ciljao na isplativija tržišta, već na masovnost posjeta, što se i dogodilo. “Možda nemamo dobru ponudu sadržaja kako bismo motivirali goste koji dolaze u našu zemlju da više troše. Čini mi se da imamo mnogo turista kojima je Srbija samo prolazna destinacija i žele proći kao što jeftinije.

U regiji ima i mnogo gostiju koji kada dođu u Srbiju borave u privatnim apartmanima, pripremaju hranu za vrijeme boravka i ne troše novac na odlaske u restorane Zapadna Europa, a kod nas ih nema puno – objašnjava Seničić, a marketinške aktivnosti dijelom se prenose i na te zemlje, posebice na one s kojima država ima izravne zračne linije.

“Takvim turistima morate ponuditi city break aranžmane, ali opet cijena mora biti konkurentna, jer ako je vikend u Beogradu sa zrakoplovnim prijevozom oko 400 eura, a u Belfastu 110 funti, jasno je koju ponudu će prihvatiti.

Dakle, trebaju nam i atraktivni paketi – kaže naš sugovornik iz Yute. Na pitanje imamo li dobre kapacitete, dodaje da imamo, ali da su cijene niske. Tako su ulaznice za muzeje u prosjeku tri eura, što nije slučaj nigdje u Europi. Niti jedna ulaznica u muzeje i druge kulturne ustanove nije ispod 10 eura.

Nužne veće investicije
“Bio sam u Valenciji prošle godine i platio sam 11 eura za ulazak u katedralu. Trebalo bi više naplaćivati ​​ulaznice, ali i više ulagati u te objekte kako bi cijena bila opravdana – kaže direktor Yute.

Turistički vodiči koji vode grupe stranih turista u Srbiji kažu da smatraju da troše više novca, ali i da postoje neka ograničenja koja ih sprječavaju. Milica Lenasi, licencirani turistički vodič, kaže da najbolji turisti dolaze kruzerima i obično provedu jedan dan u Beogradu. Žele potrošiti novac i to vrijeme provesti uživajući i to uglavnom čine u restoranima i kafićima.

“Često se događa da suvenirnice u gradu ne primaju kartice i devize pa taj trošak izostane, dok u kafićima mogu potrošiti jer imaju mogućnost plaćanja karticama – kaže Lenasi.

Turisti kojima se “Horace” bavio su gosti koji borave u hotelima i koji su u Srbiji turistički. Dakle, izvan hotela potroše 70 eura dnevno, primjerice u Nišu 40 eura, a u drugim gradovima još manje. Zanimljivo je da turisti u Berlinu potroše 85 eura, a u Tokiju deset eura manje.