Žene su poprilično podzastupljene po pitanju direktorskih pozicija u domaćim tvrtkama, a bliži se kraj lipnja 2026., rok kada sva trgovačka društva uvrštena na burzu unutar EU moraju povećati udio žena na čelnim pozicija.

Od 81 tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, njih 45 posto nema niti jedne žene u upravi, a u 22 nemaju nijednu u nadzornom odboru, lanjski su podacima.

Za tri posto velike promjene
Na predstavljanju rezultata istraživanja ‘’Raznolikost i inkluzivnost na radnom mjestu’’ provedenom u organizaciji Deloittea i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) naglašeno je da je čak 47 posto sudionika odgovorilo kako EU regulativa o ženskim kvotama u upravljačkim tijelima nije mnogo utjecala na poslovne prakse zapošljavanja i radnih odnosa žena.

Kao najčešći razlog zašto je tome tako navode da su i prije regulative imali snažnu žensku zastupljenost. Prema ocjeni 16 posto anketiranih, EU regulativa dovela je do umjerenih koraka, a za tri posto njih promjene u praksama bile su značajne. U anketi je sudjelovalo 196 žena i muškaraca koji obnašaju najviše upravljačke pozicije na međunarodnim i domaćim poduzećima diljem Hrvatske.

“Poznato je da zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti ostvaruju značajne prednosti te da rodna ravnopravnost u ekonomskom smislu dovodi do snažnijeg rasta BDP-a i boljeg društvenog balansa, a kompanije koje njeguju rodnu ravnopravnost dokazano su uspješnije i konkurentnije na tržištu”, izjavila je Manuela Šola, predsjednica Nadzornog odbora HUP-a.

No slobodno se može reći da su poslovne prilike, osim političkih i društvenih, često odraz društva, a i prema tim podacima Hrvatska ne stoji najbolje. Primjerice, nakon zadnjih parlamentarnih izbora u Saboru je 37 zastupnica ili 25 posto ukupnog broja saborskih zastupnika. U Europskom parlamentu u veljači 2024. bilo je 39,8 posto ženskih zastupnica.

Na okruglom stolu nakon prezentacije rezultata istraživanja istaknuto je da dvije trećine mladih muškaraca smatra kako postoji nejednakost muškaraca i žena, ali da su nastojanja da žene postanu ravnopravne ugrozile muškarce i da počinje njihova diskriminacija.

Sergio Galošić, predsjednik uprave Klimaopreme, vjeruje kako je ovakav odgovor muškaraca isprovociran agresivnom kampanjom, dok je on prilikom razgovora s mladima uvidio kako je kod njih spolna ravnopravnost već posve normalizirana i uobičajena.

Razlike u rukovođenju
Rezultati također pokazuju da 34 posto ispitanika smatra kako povećana zastupljenost žena u poslovnom vođenju može značajno pridonijeti korporativnoj održivosti, jer žene često donose različite perspektive i prioritete, a samo ih 12 posto misli kako rod i održivost nemaju nikakve veze jedno s drugim.

Galošić ističe rezultate jednog drugog anketnog pitanja koje pokazuje kako 60 posto vjeruje da je najveća prepreka ženskom napredovanju u biznisu davanje prilike podobnima. Na to je Maja Crnjak, direktorica sektora ljudskih potencijala Erste banke, kazala kako nam svakako nedostaje transparentnosti prilikom odabira za pozicije u nadzornim odborima i upravama. Među ostalim ponuđenim odgovorima o preprekama za žene u biznisu, popularni su bili odgovori – nezainteresiranost nadređenih za promjene i manjak prilika.

“Istraživanje je pokazalo kako postoje razlike u načinu rukovođenja između muškaraca i žena”, navodi Karla Grgić Totić, viša menadžerica u Deloitteovom Odjelu za upravljanje rizicima. Nastavlja da ni “kompanije bi u konačnici mogle imati velike koristi od optimalnog omjera muškaraca i žena na ključnim pozicijama, jer, iako različiti, njihovi se načini rukovođenja nadopunjuju, što doprinosi ostvarivanju boljih poslovnih rezultata”.