Javne investicije u Srbiji iznose više od sedam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i najveće su u odnosu na te investicije u srednjoj i istočnoj Europi (CEE), a tako visoke stope su rijetkost u svijetu, ali građani nemaju uvid u gospodarsku i društvenu opravdanost velikih državnih projekata, cijene su slabo ili uopće ne obrazložene, a odabir prioriteta i izvođača nejasan i netransparentan, navelo je Fiskalno vijeće u Izvješću o tim investicijama.

Cilj te studije je, kako se navodi, da poreznim obveznicima pruži objektivan uvid u najvažnija, a još neriješena pitanja, te da Vladi Srbije ponudi preporuke za unapređenje dosadašnje politike u tom području.

Nema sustavnih rješenja
“Snažno povećanje javnih investicija nije ostvareno na sustavan način, kako je to preporučilo Fiskalno vijeće 2015. godine”, navodi se u studiji.

Fiskalno vijeće po drugi je put pripremilo opsežnu studiju o javnim investicijama. Prvu je napravio 2015., kada je “gorući problem” javnih financija i gospodarske politike bio drugačiji nego sada, jer država u tom razdoblju nije dovoljno ulagala u infrastrukturne projekte, pa su javna ulaganja bila na neodrživo niskoj razini, ispod tri posto BDP-a.

Rast javnih investicija od 2018., koji je kulminirao od 2021., može se raščlaniti na četiri faktora koji nisu bili uobičajeni u drugim zemljama SIE. Prvi i najznačajniji je da se od 2018. godine najveći broj infrastrukturnih projekata provodi po posebnim postupcima, uz djelomično ili potpuno izuzeće od općih zakonskih propisa iz područja javne nabave, izvlaštenja, planiranja i građenja”, priopćeno je.

Dodaje se da su uz bilateralne sporazume s drugim državama, koji u većoj ili manjoj mjeri zaobilaze domaće propise, doneseni i posebni domaći zakoni, poput lex specialisa za Moravski koridor iz 2019. ili lex specialisa za cijeli skupinu “važnih infrastrukturnih projekata” od 2020. godine.

“Posljednji sličan primjer odnosi se na donošenje lex specialisa kojim se iz redovitih procedura izuzima projekt EXPO 2027 s Nacionalnim stadionom i pratećom infrastrukturom koji je donesen krajem 2023. godine”, navodi se u studiji.

Drugi važan čimbenik, kako je navedeno, je snažan rast ulaganja u sigurnosni sektor, odnosno u vojsku i policiju. “Ova ulaganja, koja se primarno odnose na naoružanje i opremu, također su zakonski izuzeta od standardnih postupaka javne nabave i odabira.

“Ulaganja u sigurnosni sektor tako su od 2018. do 2023. u prosjeku povećana na oko jedan posto BDP-a, dok su desetljeće prije toga bila standardno 0,2-0,3 posto BDP-a”, navodi Fiskalno vijeće. Treći razlog povećanja javnih ulaganja u zdravstvo, posebice u vrijeme korone, vjerojatno je činjenica da je srpsko zdravstvo krizu dočekalo s lošijom opremom nego što je to bio slučaj sa zdravstvenim sustavima regije.

Četvrti čimbenik rasta javnih investicija, kako je ocijenilo Fiskalno vijeće, jesu velike nabave robnih rezervi i energenata, koje su bile najizraženije u 2022. godini, a to se najviše može povezati s energetskom krizom te su stoga bile od velike važnosti. privremene prirode.

“Rješenje do kojeg je došla Vlada Srbije, da se ubrza provođenje javnih investicija, mimo standardnih procedura, može se ocijeniti na prvoj razini pragmatičnim. Njime je postignuto da se izvršenje javnih investicija u Srbiji podigne, a zatim i održi na visokih sedam posto BDP-a, što je, s obzirom na vrlo loše stanje osnovne infrastrukture primjerena razina javnih investicija”, kažu.

Brojni rizici
Novi dominantni model upravljanja javnim ulaganjima, međutim, kako je ocijenilo Fiskalno vijeće, ima brojne slabosti i rizike.

Pretjerana proizvoljnost u odabiru projekata dovodi do realizacije investicija diskutabilne opravdanosti (tvornica cjepiva, sportski objekti), a pritom se zanemaruju mnogi važni sektori (zaštita okoliša, obrazovanje)”, naveli su iz Vijeća.

Osim toga, prema ocjeni Fiskalnog vijeća, novi dominantni model upravljanja javnim investicijama karakteriziraju upitni troškovi i izražene naknadne korekcije prvotno ugovorene cijene radova naviše.