Iako je svijet generativnu umjetnu inteligenciju ‘otkrio’ tek lani, ove godine počele su je koristiti mnoge organizacije i već danas iz GenAI-ja izvlače poslovnu vrijednost. U najnovijem McKinseyjevom Globalnom istraživanju o umjetnoj inteligenciji, 65 posto ispitanika izjavilo je da njihove organizacije redovito koriste GenAI, što je gotovo dvostruko više od postotka u njihovom prethodnom istraživanju od prije deset mjeseci.
Očekivanja ispitanika o utjecaju GenAI-ja i dalje su visoka kao i prošle godine, a tri četvrtine predviđa da će dovesti do značajnih ili razornih promjena u njihovim industrijama u godinama koje dolaze. S druge strane, iako se već nekoliko godina intenzivno govori o važnosti kibernetičke sigurnosti, stječe se dojam da ona još uvijek nije dovoljno ‘ozbiljno’ shvaćena od strane većini tvrtki te da je mnogi još uvijek doživljavaju kao ‘nužno zlo’.
Zbog čega je to tako, zašto su rukovodeći ljudi kompanija spremniji uložiti u umjetnu inteligenciju nego u kibernetičku sigurnost i donosi li upotreba AI alata do veće kibernetičke sigurnosti, upitali smo vodeće ljude renimoranih tehnoloških kompanija i poslovne stručnjake.
Stjepan Sučić, direktor Končar-Digitala, kao mogući razlog zašto rukovoditelji kompanija češće ulažu u umjetnu inteligenciju (AI) nego u kibernetičku sigurnost ističe taj što se umjetna inteligencija doživljava kao potencijal za inovacije, rast, povećanje prihoda, smanjenje troškova i poboljšanje imidža kompanije.
“Umjetna inteligencija se razvija u velikim koracima i tvrtke se žele uključiti u taj razvoj i ostvariti poslovne koristi. S druge strane, kibernetička sigurnost se često percipira kao nužan trošak bez izravnog povrata ulaganja. Tvrtke zbog toga često ne ulažu dovoljno u nju, ali postoje i drugi razlozi, poput nedostatka ljudi te nedostatka svijesti i razumijevanja rizika za poslovanje.
NIS2 Direktiva i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti su u posljednje vrijeme to donekle izmijenili te stavili kibernetičku sigurnost u fokus tvrtki, iako i dalje još ima dosta prostora za intenzivnije bavljenje kibernetičkom sigurnošću”, napominje Sučić i dodaje kako je umjetna inteligencija danas neizostavni dio alata za kibernetičku sigurnost te omogućava automatizaciju detekcije prijetnji, proaktivnu sigurnost, brzi odgovor na incidente i adaptivne sustave koji uče iz novih prijetnji.
“Implementacija AI alata sa sobom donosi i rizike za kibernetičku sigurnost pa je pri njihovoj implementaciji potrebno voditi računa i o osiguranju kibernetičke sigurnosti samih AI alata. Umjetna inteligencija je generator rasta, ali isto tako je važno osigurati i kibernetičku sigurnost pri implementaciji AI sustava”, poručuje Sučić.
Transformativna snaga
Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, ističe kako je protekle godine generativna umjetna inteligencija prešla iz zanimljive tehnološke novotarije u transformativnu snagu unutar gotovo svih industrija. Organizacije su brzo usvojile GenAI prije svega u području poboljšanja korisničkog iskustva, a zatim i da bi pojednostavile operacije kao i potaknule inovacije.
“Od generiranja personaliziranog sadržaja do automatizacije složenih procesa, poslovna vrijednost koja proizlazi iz GenAI lako je dokaziva, povrat na investiciju opipljiv, a važnost usvajanja ove tehnologije u svakodnevno poslovanje neupitno. Ipak, dok tvrtke prihvaćaju mogućnosti ove napredne tehnologije, paralelno se postavlja pitanje od jednake važnosti: što je s kibernetičkom sigurnosti”,pita se Kožulj i napominje kako se unatoč sve većem oslanjanju na digitalne tehnologije i porastu kibernetičkih prijetnji, kibernetička sigurnost često ostaje zapostavljena u mnogim organizacijama.
“Jedan od razloga je što se percipira kao trošak koji treba kontrolirati, a ne kao strateški imperativ. Da budemo slikoviti, mnogi vozači ne uplate kasko osiguranje misleći da mogu proći još jednu godinu bez prometne nesreće, i tako sve do jednom… Štoviše, ovakva percepcija ulaganja u kibernetičku sigurnost proizlazi iz kombinacije čimbenika, uključujući manje direktan izračun povrata na ulaganja, složenost implementacijskih mjera, kontinuiranu evoluciju prijetnji te podcjenjivanje mogućeg utjecaja sigurnosnih proboja na poslovanje”, objašnjava Kožulj koji se slaže da pojava umjetne inteligencije donosi i prilike i izazove u području kibernetičke sigurnosti.
“S jedne strane, AI alati mogu značajno ojačati sigurnosne okvire identificiranjem ranjivosti, otkrivanjem anomalija i predviđanjem potencijalnih prijetnji s preciznošću i brzinom koja nadmašuje tradicionalne metode. Ti alati mogu automatizirati nadzor mrežnih aktivnosti, analizirati ogromne količine podataka kako bi otkrili sumnjive obrasce, pa čak i reagirati na prijetnje u stvarnom vremenu. Ova sposobnost može smanjiti opterećenje ljudskih timova za sigurnost, omogućujući im da se usredotoče na strateške zadatke.
Međutim, korištenje umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti je dvosjekli mač. Iako može poboljšati obranu, također uvodi nove rizike. Zlonamjerni akteri mogu koristiti umjetnu inteligenciju za razvoj sofisticiranijih kibernetičkih napada, poput zlonamjernog softvera upravljanog AI-jem koji se može prilagoditi kako bi zaobišao tradicionalne sigurnosne mjere. Ova utrka između obrambenih i ofenzivnih tehnologija naglašava potrebu za proaktivnim i dinamičnim pristupom kibernetičkoj sigurnosti.
Stoga organizacije moraju promijeniti svoj način razmišljanja o kibernetičkoj sigurnosti, od percepcije kao troška do prepoznavanja kao temeljnog dijela njihove operativne otpornosti i kontinuiteta poslovanja. Integracija umjetne inteligencije u strategije kibernetičke sigurnosti trebala bi se gledati ne samo kao tehnološko unapređenje, već kao nužna evolucija u zaštiti digitalnog okruženja”, smatra Kožulj.
Ivana Ilić, direktorica Digital Industries u Siemensu Hrvatska navodi kako hrvatska poduzeća, uključujući ne samo industrijska poduzeća, već i tvrtke iz područja infrastrukture i zgradarstva, još uvijek nedovoljno pridaju pažnju kibernetičkoj sigurnosti. “Na brojnim mjestima nedostaje adekvatna svijest, a na tom polju još ima mnogo posla. Osim nedostatka potrebnog osoblja i resursa, mnoga poduzeća se suzdržavaju od detaljnijeg angažmana u području kibernetičke sigurnosti zbog troškova koje to generira”, smatra Ilić i nadodaje kako situacija nije specifična samo za područje industrije i infrastrukture – više nije upitno hoće li poduzeće biti napadnuto, već kada i koliko brzo će reagirati.
“Čak i ako poduzeća nisu izložena kibernetičkim napadima, to ne znači da nisu podložna rizicima. Uglavnom itekako jesu. Moguće je da već imaju viruse u svojim sustavima, ali to još nisu otkrili jer se ti virusi nisu aktivirali. No, od listopada 2024., poduzeća će se morati suočiti s tim izazovom zbog zahtjeva nove EU direktive NIS2, koja obuhvaća i srednje i velike poduzeća, a ne samo kritičnu infrastrukturu. Važno je shvatiti da je broj izazova velik i da se stalno povećava”, ističe Ivana Ilić.
Prvi korak prema većem fokusu poduzeća na kibernetičku sigurnost svakako je svjesnost o trošku koji nastaje zbog prekida rada uzrokovanog kibernetičkim napadom, uključujući i štetu koja se nanosi ugledu poduzeća. Nakon toga slijedi sveobuhvatna analiza situacije. Mnoga poduzeća imaju različite sustave i proizvode s različitim sigurnosnim standardima, što se s vremenom samo povećava, ali nedostaje cjelovita dokumentacija. Sljedeći korak je konkretna implementacija zaštitnih mjera koje treba neprestano pratiti, procjenjivati i ažurirati, što predstavlja izazov.
“Malo poduzeća će vjerojatno moći samostalno izvršiti ovaj zahtjevan zadatak, zbog velikih ulaganja i nedostatka stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Prema podacima Međunarodnog konzorcija za certificiranje sigurnosti informacijskih sustava, trenutno nedostaje oko 3,5 milijuna stručnjaka za kibernetičku sigurnost u svijetu, a taj trend samo raste! Nove prijetnje se pojavljuju brže nego što se osposobljavaju novi stručnjaci”, upozorava direktorica iz Siemensa Hrvatska.
U pogledu umjetne inteligencije, kaže kako je neovisno o načinu uporabe, razumijevanje umjetne inteligencije, njenih primjena i ograničenja, ključno za shvaćanje njenog potencijala ne samo u području kibernetičke sigurnosti, već i tehnologije u cjelini, te za razvijanje strategija obrane od njenih zlonamjernih upotreba. “Iako je umjetna inteligencija još uvijek u ranoj fazi razvoja, njen utjecaj će biti trajan. Poduzeća koja se educiraju i pripremaju za budućnost bit će u boljoj poziciji da iskoriste prednosti digitalizacije i ostanu korak ispred onih koji ovu tehnologiju nastoje iskoristiti u zlonamjerne svrhe”.
Dražen Bzik, rukovoditelj prodajnog savjetovanja za ICT proizvode, platforme i rješenja u A1 Hrvatska, napominje kako u današnje vrijeme, kada se vrlo često koriste Gen AI servisi, korisnici nemaju potpunu sliku gdje se pohranjuju informacije i vezani podaci koje smo ‘poslali’ te iz kojih Gen AI servisi generiraju odgovarajući sadržaj.
“Poslovni korisnici upotrebljavaju javne Gen AI servise na koje su se sami registrirali i koji u većini slučajeva nisu upravljani od strane poslovnog okruženja u kojem rade. Kreirajući razne zahtjeve prema takvim servisima korisnici ostavljaju razne podatke i razne poslovne informacije kojima mogu pristupiti organizacije koje upravljaju Gen AI servisima. Ostavljeni podaci mogu se koristiti za otkrivanje tajni, osjetljivih poslovnih podataka i time otkriti informacije koje mogu imati negativni utjecaj na poslovanje ako takvi podaci dospiju u ruke konkurenata ili drugih okruženja koji te podatke žele iskoristiti.
Moramo i razmišljati o tome imaju li Gen AI kompanije suradnju s drugim organizacijama koje te podatke analiziraju, obrađuju i konsolidiraju jer putem takvih informacija vrlo brzo mogu doći do raznih saznanja o poslovanju pojedine organizacije”, kaže Bzik i dodaje da kompanije koje barataju s velikim količinama javnih informacija, žele koristiti podatke koje imaju i koje su ostavljali njihovi korisnici za isprobavanje AI modela kako bi u budućnosti imali još kvalitetnije servise.
“U smislu očuvanja sigurnosti poslovna okruženja, trebalo bi uspostaviti vlastite Gen AI servise putem kojih se generiraju informacije za zaposlenike, dok se istovremeno mora obratiti velika pažnja na sigurnost kako bi svi relevantni upiti, dostavljeni podaci i vezane informacije na siguran način bili pohranjeni. Pristup takvim informacijama mora imati definirane sigurnosne politike kojima se omogućuje pohrana i analiza spremljenih podataka. Time se na kvalitetan i siguran način omogućuje zaposlenicima korištenje modernih AI servisa, s istovremenom zaštitom poslovnih podataka kao i vezanih informacija koje mogu imati veliki utjecaj na poslovanje poslovnih subjekata”, smatra Bzik.
Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, ističe kako o opasnostima koje vrebaju iz široke primjene umjetne inteligencije možda najbolje govori nedavna objava Elona Muska na mreži X u kojoj je najavio da će, ako Apple integrira najavljeni OpenAI unutar svog operativnog sustava, zabraniti korištenje Appleovih uređaja u svim svojim kompanijama. “Opisao je to kao neprihvatljivo kršenje sigurnosti, s čime se slažem.
Za pretpostaviti je da u Muskovim kompanijama rade najbolji tech stručnjaci na svijetu, kao i da je razina sigurnosnih informacijskih protokola na nezamislivo visokoj razini pa unatoč tome postoji nepokolebljiv stav o neprihvatljivom kršenju sigurnosti. Riječ je o tome da Apple ne zna što će se dogoditi s podacima nakon što ih preda OpenAI-u. S GenAI je društvo dobilo zanimljiv alat s kojim se trenutno svi igraju, od osnovnoškolaca koji ‘promptovima’ pišu zadaće iz povijesti, do zaposlenika koji kreiranje poslovnih izvještaja prepuštaju umjetnoj inteligenciji koristeći stvarne podatke.
Društvo je istovremeno još potpuno nesvjesno opasnosti kibernetičkih napada dok im netko ‘s druge strane žice’ ne počisti bankovne račune”, upozorava Emer. Kada govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, kaže, važno je znati da je jedini motiv zbog kojeg netko želi doći do naših podataka direktna financijska korist. “Do prije nekoliko godina često se pisalo o napadima u kojima je nekoj kompaniji ukradena baza podataka ili im je pristup bazi bio onemogućen dok se ne plati otkupnina, no to je sad već old school jer jačanjem sigurnosnih protokola i napadači postaju domišljatiji.
Masovno korištenje društvenih mreža i umjetne inteligencije u koju nesvjesno ulijevamo podatke koji bi trebali biti tajni i zaštićeni, dobar je primjer ugradnja GeminiAI u Gmail, OpenAI u Apple uređajima ili kreiranje poslovnih izvještaja u ChatGPT-u, omogućujemo napadačima da jednostavnije kompromitiraju naše sustave i ukradu podatke.
Jedino rješenje za obranu poslovanja od uspješnih kibernetičkih napada su dobri protokoli da se prepozna sumnjiva situacija, ali i dobar plan oporavka, ako do napada ipak dođe. Nažalost, kod većine je svijest o sigurnosti još uvijek toliko niska da se, umjesto kompleksnih lozinki koji su prvi korak sigurnosti, koriste općepoznate informacije o korisniku ili jednostavni brojčani nizovi kao u primjeru Lozinka123”, kaže Emer.
Brigita Kovačević, direktorica prodaje i marketinga Intere, smatra kako AI alati mogu igrati ključnu ulogu u kibernetičkoj sigurnosti, pomažući u prepoznavanju prijetnji i reagiranju na sigurnosne incidente, a može i analizirati velike količine podataka i prepoznati obrasce koji ukazuju na potencijalne prijetnje, što omogućava rano otkrivanje i prevenciju napada. Međutim, ti sustavi mogu biti i meta napada i manipulacije.
“Kao tvrtka koja razvija vlastiti sustav i koristi AI tehnologije, uvijek stavljamo sigurnost na prvo mjesto. AI koristimo za poboljšanje marketinških i prodajnih aktivnosti te optimizaciju procesa, no i u kontekstu kibernetičke sigurnosti smo vrlo oprezni. Svjesni smo da je mnogo pitanja i dalje nejasno i otvoreno te da se u ovom području ne možemo u potpunosti osloniti na AI. Naša strategija uključuje stroge sigurnosne protokole i kontinuirano ulaganje u sigurnosne tehnologije koje se oslanjaju na provjerene metode i ljudsku ekspertizu”, otkriva Brigita Kovačević.
Marko Merkaš, viši razvojni inženjer u Eccos inženjeringu, kaže kako GenAI ima jako veliki uzlet od kad se pojavio i sve više se koristi kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. “Većina u GenAI-u vidi njegove prednosti, a u poslovnom svijetu tu se primarno radi o profitu kroz mogućnost ubrzanja rada ljudi ili čak njihove zamjene pri čemu se čak ni ne vodi toliko računa o točnosti tih rezultata.
No, GenAI se može, a i koristi se, u zlonamjerne svrhe. ENISA (European Union Agency for Cybersecurity) je u svojim predviđanjima prijetnji koje nam dolaze u top 10 smjestila čak dvije prijetnje povezane sa korištenjem umjetne inteligencije, pa tako i GenAI-a. Na sedmom mjestu to je općenito zlonamjerno korištenje AI-a, a na petom su to napredne kampanje za dezinformiranje ljudi i širenje lažnih informacija čiji je sastavni dio upravo GenAI”, konstatira Merkaš i dodaje da je korištenjem umjetne inteligencije moguće uvjerljivo širiti lažne informacije generiranjem deepfake sadržaja ili lažnih profila na društvenim mrežama.
“S obzirom na to da mnogo alata za detekciju prisutnosti zloćudnog koda koristi analizu ponašanja koda, takvi alati lako se mogu zavarati ukoliko zloćudni kod koristi umjetnu inteligenciju za modifikaciju vlastitog ponašanja”, kaže viši razvojni inženjer u Eccos i nadodaje kako još uvijek postoji jako malo shvaćanje važnosti kibernetičke sigurnosti i posljedica koje mogu nastati ukoliko tvrtka postane žrtva napada.
“Podizanje svijesti o važnosti kibernetičke zaštite i dalje je jedan od primarnih zadaća svih nas. AI može poslužiti kao dobar alat u obrani od kibernetičkih napada. Sustavi koji se danas koriste u kibernetičkoj obrani, a koji često uključuju razne vrste nadzora uređaja, ali i ponašanja korisnika, generiraju velike količine podataka koje je potrebno obraditi kako bi se došlo do zaključka je li ponašanje nekog uređaja, odnosno korisnika, zlonamjerno. Korištenjem umjetne inteligencije u obradi tih podataka ona postaje znatno točnija, brža i s manje lažno pozitivnih rezultata. Također, analizom dostupnih podataka o samom sustavu, umjetna inteligencija može rano otkriti ranjivosti u sustavu i o tome obavijestiti IT službu”, ističe Merkaš.
Edukacija je važna
Član Uprave za operacije u Omega Softwareu Željko Tandarić kaže kako je umjetna inteligencija kao tehnologija niša koja je trenutno u fazi intenzivnog istraživanja moguće primjene u poslovanju. Unutar Omege su odradili niz radionica i hackatona i identificirali područja u kojima bi umjetna inteligencija mogla biti od koristi njihovim klijentima. “Sasvim je jasno kako postoji veliki potencijal, ali istovremeno moramo biti sigurni da će primijenjena rješenja uštediti vrijeme i novac našim klijentima, ali i da će rezultat biti točan osobito stoga što temeljem naših aplikativnih rješenja naši klijenti donose poslovne odluke.
Trenutno smo svi u fazi gdje nas rezultati umjetne inteligencije poput ChatGPT-a intrigiraju i svi istražujemo što je sve moguće. Stoga moramo biti oprezni i donekle konzervativni u integraciji, ali bez obzira na to, siguran sam da će umjetna inteligencija vrlo uskoro postati sastavni dio naših rješenja, na početku kao pomoćni alat a kasnije s vremenom će imati sve važniju ulogu ne samo prema našim korisnicima nego i u razvoju.
Sto se tiče kibernetičke sigurnosti, njena primjena je motivirana ‘negativnom motivacijom’ dakle izbjegavanjem štete. Ona nam postaje svakodnevni faktor koji moramo uračunavati u arhitekturu sustava koje gradimo. Naša poslovna rješenja su od samih početaka građena na način da podržavaju rukovanje s podacima koji imaju različite razine tajnosti, tako da je kibernetička sigurnost integralni dio, a ne samo nadogradnja nad postojećim rješenjima i Omega u tom segmentu ima dugogodišnja iskustva”, ističe Tandarić.
Tajana Kesić Šapić, voditeljica Odjela za industriju HGK, upozorava da je umjetna inteligencija, kao relativna novina, već započela transformirati poslovanje. “Prema istraživanju HGK, čak 90 posto poslovnih subjekata vidi AI kao ključnu komponentu suvremenog poslovanja. S druge strane, iako se već nekoliko godina intenzivno raspravlja o važnosti kibernetičke sigurnosti, mnogi još ne shvaćaju ovu prijetnju dovoljno ozbiljno. Anketa o kibernetičkoj sigurnosti koju je provela HGK pokazuje da je još uvijek često percipirana kao ‘nužno zlo’. Napadi su sve brojniji i intenzivniji, a Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, koji je preuzeo NIS2 direktivu, proširuje se odgovornost za stanje kibernetičke sigurnosti na veći broj poslovnih subjekata, kao i javni sektor”, kaže Tajana Kesić Šapić.
Jedan od razloga za ovakav stav je percepcija neposredne poslovne vrijednosti. “AI nudi konkretne prednosti kao što su automatizacija procesa, poboljšanje korisničkog iskustva i generiranje novih poslovnih prilika, što je lako kvantificirati i povezati s poslovnim ciljevima. Kibernetička sigurnost se pak često doživljava kao trošak koji ne donosi neposredan prihod, već služi za zaštitu postojećih resursa. Ova percepcija može biti opasna s obzirom na rastući broj i sofisticiranost kibernetičkih prijetnji. Kako bi se maksimizirale prednosti AI-ja i istovremeno osigurala potrebna zaštita, poslovni subjekti moraju balansirati između ulaganja u inovacije i sigurnosne mjere. Stoga HGK organizira i AI Akademiju i Akademiju kibernetičke sigurnosti s ciljem educiranja.
Integrirani pristup koji kombinira prednosti AI-ja i snažnu kibernetičku sigurnost može stvoriti otpornije i konkurentnije poslovanje. Poslovni subjekti koji prepoznaju važnost obje komponente i ulažu u edukaciju svojih zaposlenika bit će bolje pripremljeni za izazove budućnosti i ostvarivanje održivog rasta”, smatra Tajana Kesić Šapić.
Ivan Lupić, odgovoran za razvoj poslovanja u novim područjima i voditelj strateškog programa ‘Razvoj i korištenje alata umjetne inteligencije’ u Ericsson Nikoli Tesli, smatra kako pozicija i percepcija umjetne inteligencije u javnom prostoru proizlazi iz njene vidljive sposobnosti da značajno transformira naša društva i praktički prodre u sve sfere naših života, što je dodatno osnaženo brzim napretkom u području generativne umjetne inteligencije.
“Upravo stvaranje opipljive dodane ili nove vrijednosti na temelju nje je bitan čimbenik koji potiče vrlo aktivno promišljanje kompanija o ovom području i u konačnici investiranje u umjetnu inteligenciju u obliku inovacija, poboljšanja produktivnosti ili otvaranja novih poslovnih prilika. Ericsson Nikola Tesla pozicionira umjetnu inteligenciju kao jednu od bitnih komponenti svojeg sadašnjeg i budućeg poslovanja te nastavlja višegodišnju praksu ulaganja u znanja i aktivnosti u ovoj domeni.
Kroz sve snažniju automatizaciju i digitalnu transformaciju društava s jednakom pažnjom treba voditi računa i o sigurnosti i zaštiti kako samih korisnika, tako i IT sustava, u čemu posebnu ulogu ima aspekt kibernetičke sigurnosti. Vodeći se tom mišlju, aktivno ulažemo i u tom segmentu, pri čemu takva ulaganja po svojoj prirodi nemaju jednaku vidljivost. Nove tehnologije nam omogućavaju da i područje kibernetičke sigurnosti unaprijedimo koristeći umjetnu inteligenciju, a i tu imamo praktična iskustva u domenama kao što su detekcije anomalija, prevara ili osiguravanja privatnosti i povjerljivosti IT podataka uz pomoć umjetne inteligencije.
Razvoj digitalnih tehnologija, pa tako i umjetne inteligencije, neminovno sa sobom donosi i određene rizike, stoga je od posebne važnosti podići svijest o bitnosti ulaganja i u samu kibernetičku sigurnost. Umjetna inteligencija tu ima sposobnost unaprijediti rješenja kroz automatizaciju otkrivanja prijetnji i brzo odgovoriti na njih, kao i predvidjeti te prevenirati moguće nadolazeće prijetnje”, poručuje Lupić.
Darijan Marčetić iz Atron grupe kaže kako se umjetna inteligencija koristi za analizu podataka i planiranje u javnom prijevozu. “Testiranja su pokazala sinergijske prednosti integracije umjetne inteligencije i ekspertnog znanja prometnih stručnjaka s automatiziranim prikupljanjem i analizom višegodišnjih povijesnih podataka.
Analiza i predikcija rasporeda vožnje, zastoja i kritičnih situacija u stvarnom vremenu omogućava obavještavanje i aktivnu dvosmjernu interakciju sa sudionicima javnog prometa. Razvijeni sustav aktivno analizira i upravlja kvalitetom usluge što povećava točnost i pouzdanost javnog prijevoza smanjivanjem odstupanja planiranog od ostvarenog rasporeda vožnje. Točnost predviđanja umjetnom inteligencijom za vrlo složene prometne scenarije raste s količinom dostupnih podataka”, ističe Darijana Marčetić.
Kako ovladati tehnologijom
Iz Hrvatske pošte poručuju kako još nismo u potpunosti svjesni potencijala AI i kako će naš svijet izgledati za desetak godina ako se razvoj umjetne inteligencije nastavi ovim tempom. Upravo zbog toga, smatraju, važna je edukacija kako bi naše društvo znalo ovladati novom tehnologijom čije korištenje nosi veliku odgovornost i pojedinca i zajednice.
“Već koristimo umjetnu inteligenciju u svom poslovanju, a razvijamo i vlastita rješenja temeljena na AI. Primjerice naša tvrtka kćer Locodels, koja se bavi istodnevnom dostavom, koristi algoritam umjetne inteligencije za optimizaciju dostavnih ruta. Također, razvili smo i vlastitu neuronsku mrežu koju koristimo u sortiranju pošiljaka. Brojne su prednosti umjetne inteligencije poput povećanja efikasnosti, smanjenja troškova i poboljšanja korisničkog iskustva, a njene mogućnosti u narednim će godinama samo rasti.
Važno je biti otvoren za inovacije, ali istovremeno moramo biti svjesni ograničenja i potencijalnih izazova u širokoj primjeni umjetne inteligencije. Implementacija i regulativa umjetne inteligencije bit će jedna od glavnih tema u narednom razdoblju”, ističu iz Pošte i zaključuju kako bi sve tvrtke koje su usmjerene na digitalnu stranu poslovanja trebale staviti kibernetičku sigurnost na vrh liste prioriteta. “Informacije su u današnjem digitalnom dobu vrijedan resurs i važno ih je zaštititi te osigurati. Umjetna inteligencija svakako predstavlja potencijal koji je iskoristiv u domeni kibernetičke sigurnosti i vjerujemo da će u budućnosti digitalno poslovanje biti još sigurnije s razvojem te tehnologije”.
