Vođenje elektroenergetskog sustava suočeno je s izazovima s obzirom na činjenicu da su potrošači postali i proizvođači električne energije, istaknuto je na HAZU-ovom okruglom stolu “Izazovi hrvatske energetske tranzicije” u organicaciji Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku.

Predsjednik vijeća, akademik Ivan Petrović, podsjetio je na Europski zeleni plan, kojim je EK postavila za cilj da do 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

“Na temelju Zelenog plana, Hrvatska je donijela više strateških dokumenata, a cilj im je smanjiti emisije stakleničkih plinova, osobito uz pomoć obnovljivih izvora “, rekao je Petrović istaknuvši da je zanimanje za razvoj projekata OIE-a sve veće, a većinom je riječ o zahtjevima za fotonaponske elektrane i vjetroelektrane.

Manji je opseg razvoja projekata geotermalnih elektrana, elektrana na biomasu i bioplin, koji se dominantno nalaze u kontinentalnom dijelu RH. No, i njihov je potencijal značajan, ističe Petrović.

O izazovima vođenja elektroenergetskog sustava posvjedočio je Danko Blažević iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS). U zadnjih godinu do dvije priključenje na distribuciju bilježi strelovit rast, posebice u segmentu solarne energije, a rast se bilježi i u segmentu energije vjetra. No, značajan oslonac i dalje predstavlja energija proizvedena u NE Krško te u hidroelektranama.

Sa značajnijim instaliranjem solara prvo su krenuli poduzetnici u tvrtkama, s obzirom da su “2021. i 2022. trpili visoke cijene energije”, dok je to kod kućanstava krenulo s određenim pomakom i kašnjenjem.