Kako navodi Wikipedia, Anguilla je sićušan britanski prekomorski teritorij raspoređen na prostoru od devedesetak kvadratnih kilometara s glavnim gradom generičkog imena (The Valley), koji se u medijima prilično rijetko spominje, a svega petnaestak tisuća stanovnika egzotične karipske zabiti nema ama baš nikakve veze s Wall Streetom.

Ili se barem tako može činiti na prvi pogled. Stvarno je, međutim, bitno drukčija, a nekadašnja britanska kolonija može poslužiti kao vrlo slikovita ilustracija dramatičnih razmjera AI groznice koja već neko vrijeme trese Wall Street. Ono “AI” je, naravno, akronim za umjetnu inteligenciju (“Artificial Intelligence”), ali igrom slučaja i oznaka službene internetske domene nekadašnje britanske kolonije koja, ni kriva ni dužna, bilježi izdašan priljev proračunskih prihoda.

LLM modeli u fokusu

U samo godinu dana, prihodi od registracije “ai” domena doslovno su se upeterostručili, a tih tridesetak milijuna dolara čini čak petinu ukupnog proračuna i predstavlja trostruko veći iznos od planiranoga (za 2023. godinu). Samo šest godina ranije, prihodi od registracije domena jedva su dosezali tričavih milijun dolara, a danas ih je registrirano gotovo 400 tisuća. I premda Anguilla ubire tričavih 140 dolara po svakog registriranoj domeni, njihova cijena na sekundarnom tržištu dramatično raste, a rekord zasad drži adresa “you.ai”, prodana za 700 tisuća dolara.

Riječ je o vjerojatno najmanje bitnom, ali zato vrlo indikativnom aspektu euforije čiji korijeni sežu do kraja 2022. godine, kada je OpenAI prvi puta predstavio ChatGPT, najpoznatijeg virtualnog asistenta iz kategorije Large Language Model (LLM) sveznadara koji novijim iteracijama ne prestaju oduševljavati milijune korisnika širom svijeta.

Umjetna inteligencija, dakako, nije nov pojam, ali su upravo LLM modeli raspirili maštu investitora, pretvorivši AI akronim u magnet za milijarde dolara investicija koje se kontinuirano slijevaju u sektor. Cijela priča unekoliko je nalik euforiji s kraja prošlog stoljeća; i tada se uzlet tržišta kapitala sektora vrtio oko tehnologije. Točnije, oko interneta i “.com” domena, no ono što razlikuje aktualnu epizodu od one koja će ostati zapamćena po dramatičnom rastu cijena dionica (i srodnih burzovnih indeksa), ali i jednako upečatljivom prizemljenju jest – profitabilnost.

Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća ulagači su, privučeni mogućnostima nove tehnologije (tada još u rudimentarnoj fazi razvoja interneta), potpuno ignorirali fundamente i to im se u konačnici obilo o glavu Već je prva iduća ekonomska kriza donijela pravi pomor tisuća nekoć vrlo perspektivnih kompanija koje svoje vizije nisu uspjele pretočiti u opipljive poslovne rezultate. Čak je i veliki Amazon tada jedva preživio, zahvaljujući upornosti svog osnivača Jeffa Bezosa.

Sedam veličanstvenih

Stvari sada izgledaju bitno drukčije, barem kada je riječ o tržištima kapitala. Istini za volju, milijarde dolara svježeg kapitala slijevaju se u startup kompanije upitne budućnosti (održivosti), ali kada je riječ o “javnim” kompanijama, čije dionice kotiraju na organiziranim tržištima kapitala (najčešće u New Yorku), najatraktivnija imena već generiraju vrlo izdašne prihode i profite. I usput drastično mijenjaju topologiju financijskih tržišta na kojima danas, baš kao i prije nešto više od dva desetljeća, ponovo dominiraju hi-tech izdanja.

Njih čak sedam trenutno se nalazi na popisu deset najvećih svjetskih kompanija, a uz određene ograde mogli bismo im pridružiti i Buffettov Berkshire Hathaway, kompaniju koja obilato koristi višekratno ulaganje u Apple (Saudi Aramco je naslonjen na naftu, a Eli Lilly na lijekove).

Uostalom, “sedmorici veličanstvenih” pripadaju uvjerljivo najveće zasluge za impresivnu izvedbu američkih burzovnih indeksa tijekom prošle godine. Ozbiljnom krizom koja nagriza poslovanje Tesle, američka sedmorka se u međuvremenu pretvorila u sekstet, a na globalnoj Top 10 ljestvici pridružio im se TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing Company), najveći svjetski proizvođač čipova koji je također obilato profitirao aktualnim trendom.

Među desetoricom najvećih trenutno nema mjesta za europske predstavnike; na 11. mjestu je danski Novo Nordisk (poznat po čudotvornom koktelu lijekova od kojih je najpoznatiji Ozempic), dok je do 20. mjesta dogurao nizozemski ASML, lider litografske industrije i ključna karika u uspješnom lancu koji nastavljaju TSMC i – Nvidia. A upravo je potonja uvjerljivo najveći hit posljednjih mjeseci, ime koje doista vedri i oblači Wall Streetom i svakom novom objavom poslovnih rezultata pomiče granice, opravdavajući naoko prilično napregnute valuacije dionica (u prvom redu sazdane na visokim očekivanjima).

Karizmatični Jensen Huang, prvi čovjek kompanije koji svojom pojavom podsjeća na kakvu vremešnu rock zvijezdu (redovito se pojavljuje u crnoj kožnoj jakni) i na čelu je puna tri desetljeća, sve je karte bacio na segment umjetne inteligencije. Nvidia je bila jedna od onih malobrojnih kompanija koja se pojavila na burzi krajem prošlog stoljeća i uspjela preživjeti dramatičnu krizu, postavši prepoznatljiva u svijetu računala po grafičkim karticama (GPU) koje su u međuvremenu postale sposobne odraditi puno više od zahtjevnih igrica, zahvaljujući programskom paketu CUDA koji se pojavio davne 2006. godine, u vrijeme kada je Amazon pokrenuo koncept “računala u oblaku” (“Cloud Computing”).

Nevjerojatan rast

Ne tako davno, na početku pandemije, tržišna kapitalizacija kompanije kretala se oko 150 milijardi dolara; Apple je tada već premašio granicu od bilijun dolara, dok je nekoć moćni Intel vrijedio otprilike 250 milijardi dolara. Nepune četiri godine kasnije vrijednost Intela se prepolovila, a Apple je dogurao do tri bilijuna dolara tržišne kapitalizacije, baš kao i – Nvidia. Ili u prijevodu, tržišna vrijednost kompanije od tada do danas uvećala se za nevjerojatnih dvadeset puta.

Fenomen zvan Nvidia možda ipak najbolje ilustrira usporedba s ostatkom tržišta: od početka 2020. godine naovamo, agregirana tržišna kapitalizacija najvećih američkih kompanija iz sastava S&P 500 indeksa tek se udvostručila (sa 22 na 44 bilijuna dolara), što znači da je Nvidia u promatranom razdoblju povećala svoj udio u indeksu na gotovo 7%.

Davne 1999. godine, kada je izlistala svoje dionice na burzi, Nvidia je zapošljavala svega 250 ljudi. Danas ih u kompaniji radi – 26 tisuća.

Iza spektakularnog rasta kojim se Nvidia prometnula u svojevrsnog monopolista bez ozbiljnije konkurencije (Intel i AMD su rivali samo na papiru) krije se ogromna potražnja za grafičkim procesorima iz kojih je nastala široka paleta proizvoda kao stvorenih za usavršavanje modela umjetne inteligencije. Otuda, naravno, i fascinantni poslovni rezultati; bez ozbiljnije konkurencije, kompanija diktira uvjete (i cijene) na tržištu.

 Kako navodi Huang, “kombinacijom sreće i sposobnosti” nastao je lider čiji su hardware i software danas ključna komponenta IT industrije. Ili industrije uopće, jer popis kupaca na (poduljoj) listi čekanja prilično je raznovrstan, a između ostalog uključuje i velika imena automobilske industrije. Za razliku od aplikacija s potpisom Microsofta koje svakodnevno koriste na svojim računalima, ili skupih uređaja čiji dizajn oblikuje Apple, većina potrošača nije (i neće) imati priliku izbliza promotriti proizvode koje na tržišta plasira Nvidia.

No čipovi koje kompanija u ogromnim količinama izbacuje iz svojih proizvodnih pogona svuda su oko nas, a različiti segmenti gospodarstva sve više oslanjaju na različite oblike umjetne inteligencije.

Bezgranični potencijali AI

Prema nekim procjenama, ukupna vrijednost brzorastućeg sektora trenutno se procjenjuje na više od 200 milijardi dolara; od toga otprilike 80 milijardi dolara otpada na OpenAI, tvorca ChatGPT bota i svakako najpoznatijeg predstavnika segmenta umjetne inteligencije koji svakodnevno prži milijune dolara (dobrim dijelom zahvaljujući investiciji Microsofta) kako bi poboljšao svoj chatbot uz pomoć desetaka tisuća čipova s oznakom Nvidia. Da i ne spominjemo beskrajan niz online aplikacija koje na ovaj ili onaj način koriste moć umjetne inteligencije.

Nisu, naravno, svi oduševljeni tom ekspanzijom. Dio opreznijih promatrača zamjetno je rezerviran, bilo da je riječ o još uvijek teško sagledivim posljedicama agresivne primjene umjetne inteligencije, ili pak praktičnim implikacijama AI booma na tržištu kapitala.

Uostalom, bilo bi iluzorno očekivati da se ulaganja i vrtoglavi troškovi sektora nastave unedogled dosadašnjim tempom, ali etablirani igrači, a Nvidia danas svakako spada u to odabrano društvo najvećih, ne trebaju se previše brinuti. Oni su već prebrodili brojne krize i u ovom se trenutku čini kako ih ništa ne može ozbiljnije ugroziti.