U prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno vode u vrijednosti većoj od 86 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prošle godine BiH uvezla nešto više od 75 milijuna KM ovog pića.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO BiH), u prva četiri mjeseca ove godine u BiH je najviše vode uvezeno iz zemalja regije Srbije, Hrvatske, Slovenije, ali i Italije, Francuske i Turske.
“U ovom periodu voda iz BiH najviše se izvozila u Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru, Srbiju i Austriju”, podaci su UNO BiH.
Neopravdana bilanca
Zanimljivo je da Bosna i Hercegovina, kao zemlja s obilnim prirodnim izvorima pitke vode, godišnje uvozi više vode nego što je izvozi.
Ekonomski analitičari komentiraju da je uvoz vode u BiH potpuno neopravdan, te da je jedan od razloga ovakvog stanja nedovoljna promocija domaćih proizvoda, ali i da, nažalost, dio krivnje snose i domaći potrošači koji preferiraju strane brendove.
Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” kazao ekonomski analitičar Igor Gavran, uvoz vode dominira iz više razloga, a jedan je i taj što domaći proizvođači nisu prepoznati kao brendovi izvan zemlje.
“Da bi se to promijenilo potrebno je puno ulagati u promociju. Svakako su pomogle i određene svjetske nagrade za kvalitetu koje smo osvojili, ali nisu dovoljne jer i to treba promovirati”, rekao je Gavran dodavši kako Za veću promociju domaće proizvodnje potrebno je i bolje poslovno okruženje.
“Kad je riječ o konkurenciji nekim svjetskim brendovima, to je gotovo nemoguće s obzirom na način njihove promocije”, rekao je Gavran, istaknuvši da je još jedan faktor koji otežava izvoz činjenica da se u svim relativno normalnim zemljama preferira domaća voda.
“Gotovo da nema zemlje u kojoj domaća voda ne dominira. Unatoč svjetskim brendovima, građani prepoznaju vlastitu kvalitetu. Kada je riječ o uvozu, BiH je negativna iznimka gdje je uvoz potpuno neopravdan.
Dok za izvoz možemo naći opravdanja zašto nije veći, za uvoz slobodno možemo reći da je gotovo cijeli iznos od 86 milijuna KM uvezene vode suficit, jer u BiH imamo dovoljno domaćih izvorišta vode vrhunske kvalitete”, rekao je Gavran. Dodao je kako su najveći razlog tolikog uvoza, nažalost, upravo domaći potrošači.
“Najveći dio ovog uvoza odnosi se na građane BiH koji se nerazumno odlučuju da kupuju vodu iz uvoza umjesto domaće. Događa li se to zbog neinformiranosti, ili zbog neznanja da je domaća voda kvalitetnija ili barem jednako kvalitetna od one iz uvoza. Jesu li u pitanju osobne preferencije, ili nerazumijevanje da ono što dolazi iz Srbije i Hrvatske nije domaći proizvod”, rekao je Gavran.
Da se nedovoljno ulaže u promociju domaćih brendova vode za “Nezavisne” je potvrdio i ekonomski analitičar Milenko Stanić, koji ističe da u BiH ne postoji velika kompanija koja se bavi proizvodnjom vode.
“Samo velike, velike tvrtke mogu nastupiti na inozemnim tržištima. Kod nas u proizvodnji vode, kao i u drugim sektorima, dominiraju male tvrtke s malim obujmom proizvodnje. Veći obim proizvodnje znači niže troškove proizvodnje po jedinici proizvoda “, kazao je Stanić, dodavši kako domaće tvrtke ne mogu ulagati u promociju svojih proizvoda.
Izvoznici bez podrške
“Naše organizacije nemaju uvid u značaj promocije, ali nemaju ni sredstva za promociju. Bitno je podržati naše izvoznike, Vlada Srpske ima ograničena sredstva, ali ona sigurno nisu zadovoljavajuća na nivou da proizvođači izvoznici u drugim zemljama imaju”, rekao je Stanić.
Istaknuo je kako je za poboljšanje ravnoteže uvoza i izvoza vode nužna promjena odnosa prema domaćoj proizvodnji i veća podrška izvoznicima.
“Mi imamo puno veće resurse pitke vode u odnosu na one zemlje iz kojih vodu uvozimo. Ključno je stvoriti uvjete da se ti resursi bolje iskoriste”, zaključio je Stanić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu