Njemačka treba najmanje 75.000 dodatnih vojnika kako bi ispunila svoje obaveze u NATO-u dok savez prilagođava svoje obrambeno planiranje kako bi se suprotstavio Rusiji, koju smatra sve agresivnijom, objavio je časopis Spiegel u petak.

Pozivi za povećanjem broja vojnika bi mogli predstavljati dodatan izazov za njemačku vladu, koja pokušava osigurati sredstva za veća izdvajanja za obranu otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu te je raspravljala o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne obveze.

Vođe NATO-a su na prošlogodišnjem samitu u Vilniusu odobrile prve veće obrambene planove od kraja hladnog rata, koji se tiču odgovora saveza na eventualan ruski napad.

Odluka predstavlja značajnu promjenu politiku s obzirom na to da NATO desetljećima nije izrađivao takve planove jer je sudjelovao tek u manjim ratovima u Afganistanu i Iraku, a postsovjetsku Rusiju nije više smatrao egzistencijalnom prijetnjom.

NATO i vojni planeri zemalja članica sada pretaču planove u konkretne potrebe, pri čemu su prepoznali manjak vojnika, oružja i druge opreme za obranu od ruskog napada do kojeg bi, prema vrhu njemačke vojske, moglo doći najranije 2029.

Saveznici će na temelju potreba morati pregovarati o tome koja će zemlja popuniti koje praznine. Jednom kada bude postignut sporazum, potrebe će se onda pretvoriti u nove NATO-ove ciljeve glede kapaciteta za svaku zemlju članicu.

Nove potrebe znače da će njemačkim oružanim snagama (Bundeswehr) trebati dodatnih 75.000 vojnika kako bi popunili savezničke korpuse, divizije i brigade nužne za implementaciju obrambenih planova, piše Spiegel, navodeći povjerljive dokumente.

Njemačko ministarstvo obrane nije odmah bilo dostupno za komentar.

Bundeswehr trenutno ima oko 180.000 vojnika i 80.000 civilnih djelatnika.

Izdvajanje za obranu je već postalo problematično pitanje za tročlanu koaliciju kancelara Olafa Scholza u raspravama o proračunu za iduću godinu.

Scholz je 2022. predstavio fond od 100 milijardi eura za obnovu vojske. Njemačka će sada po prvi put od kraja hladno rata ispuniti obavezu NATO saveza o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za obranu.

Međutim, vlada se opet cjenka glede financiranja vojske nakon što se potroši izvanrednih 100 milijardi eura.

Scholz je podržao svog ministra financija koji je odbio zahtjeve ministra obrane Borisa Pistoriusa da se poveća proračun za obranu, koji će prema predviđanjima iznositi oko 52 milijarde eura, za dodatnih 6,7 milijardi eura 2025.

Pistorius je također zadužio svoje ministarstvo da istraži moguće modele ponovnog uvođenja nekog oblika vojne obveze.