Najnoviji podaci o kretanju kamata na novoodobrene kredite banaka pokazuju da je u ožujku nastavljeno postepeno smanjenje troškova financiranja poduzeća i građana. U isto vrijeme, pokazatelji poslovanja banaka u prvom tromjesečju 2024. i dalje su u znaku značajna godišnjeg rasta dobiti, u prvom redu na krilima povećanja kamatnih prihoda.

U tome je ponovno naročito izražen doprinos onih od prekonoćnih depozita kod HNB-a koji odražavaju znatno veće depozitne kamatne stope Europske središnje banke (trenutno na 4 posto, nasuprot 2 posto početkom 2023. odnosno 3 posto, na koliko je povećana u lanjskom ožujku).

Prvi kvartal na razini svih 20 kreditnih institucija na domaćem tržištu zaključen je tako s 413,4 milijuna eura dobiti (privremeni nerevidirani podaci). U odnosu na 301 milijun eura dobiti iskazane za prvi lanjski kvartal to je 37 posto više.

Spomenuti rast referentnih kamatnih stopa ECB-a koji se dogodio u promatranom razdoblju utjecao je i na kamatne stope na kredite banaka, iako je taj kamatni prijenos u Hrvatskoj bio nešto sporiji i slabiji nego u većini ostalih članica europodručja, posebice kod kredita građanima, i to s naglaskom na stambene kredite.

Viškovi likvidnosti
Tako su, primjerice, kamatni prihodi po kreditima sektoru kućanstava u prvom ovogodišnjem kvartalu dosegnuli 229 milijuna eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 25 milijuna ili 12 posto više. S osnove kamata na kredite dane poduzećima banke su prihodovale 156 milijuna eura ili 47 posto više od nepunih 110 milijuna zabilježenih do kraja lanjskog ožujka.

Osim nešto viših kamata na kredite, navedena povećanja kamatnih prihoda odražavaju, dakako, i veličinu kreditnog portfelja kod poduzeća i građana u prvom kvartalu ove i prošle godine, kao i njegovu strukturu s obzirom na udjele npr. skupljih odnosno jeftinijih kredita.

Kako bilo, daleko najveći skok zabilježen je kod tzv. ostalih kamatnih prihoda, koji u najvećoj mjeri odražavaju skok kamatnih stopa na viškove likvidnosti koje banke drže u prekonoćnim depozitima kod HNB-a.

Ta je stavka kamatnih prihoda gotovo udvostručena; u prva tri mjeseca 2023. donijela je bankama nešto manje od 94 milijuna eura, a do kraja ožujka ove godine više od 180 milijuna. Ukupni kamatni prihodi banaka u prva tri mjeseca ove godine premašili su 784 milijuna eura, dok su u razdoblju siječanj-ožujak prošle godine iznosili 560 milijuna

S druge strane, banke danas više nego prije godinu dana plaćaju i depozite klijenata. Ukupni kamatni rashodi na razini sektora u prvom kvartalu od usporedivih lanjskih su bili više nego duplo veći (204 prema 90 milijuna), pri čemu su oni na depozite, relativno gledano, porasli i jače: s nepunih 37 milijuna u prva tri lanjska mjeseca na više od 125 milijuna ove godine.

Poduzećima i građanima na depozite je lani do kraja ožujka plaćeno po manje od sedam milijuna eura kamata, a ove godine taj je trošak kamata bio po nepunih 40 milijuna.

Pad imovine
I neto prihodi od provizija i naknada pridonijeli su rastućim poslovnih rezultatima, s tim da su i na strani prihoda i rashoda rasli podjednakim tempom (oko 6,5 posto). Primjerice, za vođenje tekućih i žiro računa banke su naplatile 24,5 milijuna eura ili 2,2 više nego lani. Naknade i provizije vezane uz kreditne kartice donijele su im 40,3 milijuna ili tri više nego lani, a za internetsko i mobilno bankarstvo te potvrde putem SMS-a ostvarile su 5,6 milijuna eura (u prva tri lanjska mjeseca 5,3 milijuna).

Ukupna imovina na razini svih banaka tijekom prvog kvartala ove godine smanjila se u odnosu na kraj prošle za 1,5 posto, na ukupno 77,4 milijarde eura. Kako u komentaru poslovanja sektora u prvoj četvrtini godine ističu u HNB-u, u usporedbi s krajem 2023. smanjeni su i krediti i predujmovi, za 2,4 posto, što se najvećim dijelom pripisuje smanjenju depozita kod središnje banke. Kad je riječ o kreditima, krediti kućanstvima nastavili su rasti, dok su kod poduzeća praktički stagnirali.

Iskazanom kvartalnom dobiti pokazatelji profitabilnosti sektora su u odnosu na vrijednosti s kraja 2023. dodatno poboljšani: prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,8 na 2,1 posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 18,1 posto, navode u HNB-u.