Umjetna inteligencija će obavljati sve više poslova umjesto ljudi, pa bi države ljudima trebale isplaćivati univerzalni temeljni dohodak, mišljenje je profesora Geoffreya Hintona, britansko-kanadskog kompjutoraša i kognitivnog psihologa koji je povijest zadužio svojim istraživačkim radom na umjetnim neurološkim mrežama, onima koje oponašaju živčani sustav čovjekova mozga i time zaslužio da ga se titulira ‘kumom umjetne inteligencije’.

Tumačeći svoja razmišljanja u Newsnightu BBC-a, oživio je staru ideju Miltona Friedmana, oca modernog kapitalizma i najgorljivijeg zagovornika slobodnog tržišta koja se kroz vrijeme razvila u koncept u kojem svaki građanin od države dobiva određeni iznos novca za pokrivanje osnovnih životnih potreba.

Unatoč podužoj listi zagovaratelja, nekolicini eksperimenata pa čak i referendumskoj inicijativi u Švicarskoj, univerzalni temeljni dohodak nigdje nije prihvaćen, pa je zanimljivo da se kao ‘kumski savjet’ sada nalazi u pratnji umjetne inteligencije – tehnologije koju svi žele, sve više aktera se bavi njezinim razvojem, ali još uvijek malo nas razumije o kakvoj se promjeni zaista radi.

Prekretnica u razvoju algoritama

Lani se dogodila prekretnica u evoluciji umjetne inteligencije, značajno su poboljšani algoritmi strojnog učenja, kvalitetnija je obrada prirodnog jezika i računalnog vida, ove godine očekuje se da će umjetna inteligencija postati ‘mainstream’, ulazeći u sva područja života, a iduće godine, procjenjuju ekonomisti Goldman Sachsa ulaganja u AI mogla bi doseći 200 milijardi dolara, od čega se polovica odnosi na tržište SAD-a.

Goldman Sachs procjenjuje kako bi generativna umjetna inteligencija, ona koja je sposobna učiti i sama stvarati kreativna rješenja mogla povećavati globalnu produktivnost rada za više od jedan postotni bod godišnje u desetljeću nakon njezine široke primjene, no preduvjet za tu transformaciju su značajna ulaganja kompanija koje implementiraju AI rješenja.

Prekretnica je aktualna i u hrvatskom dvorištu umjetne inteligencije u kojem su domaći AI startupovi prema izvješću specijaliziranog portala Recrusive o stanju u AI sektoru Središnje i istočne Europe, objavljenom krajem 2023. prikupili ukupno dvije milijarde dolara za svoje projekte. Daleko najviše 1,75 milijardi odnosi se na Infobip i Rimac Automobile, nekad startupove, danas već zrele kompanije koje su svaka premašile vrijednost o milijardu dolara i stekle status jednoroga u tehnološkoj industriji.

Silov: Više ne popisujemo startupe i kompanije koje razvijaju ili implementiraju umjetnu inteligenciju jer je lakše nabrojati one koje s njom nemaju doticaja.

Početkom lipnja obilježiti će se godinu dana otkad je dovršena prodaja Photomatha Googleu za procijenjeni iznos od oko pola milijarde dolara, a tvorac te aplikacije koja pomaže u rješavanju matematičkih zadataka Damir Sabol jedan je od ulagača u Pytagoru, startup koji je sredinom svibnja objavio kako su za daljnji razvoj osigurali investiciju od četiri milijuna dolara. Razvijaju GPT Pilot, alat kojem je cilj omogućiti ljudima koji nisu programeri kreiranje aplikacija putem razgovora s AI developerom.

Prodaja Photomatha na domaćoj je sceni ostavila pitanje tko je idući, a sazrijevanje Infobipa i Rimac Automobila u kompanije od kojih se očekuje jačanje vlastite uloge investitora uvriježilo je razmišljanje da mali hrvatski startupovi mogu uspjeti u industriji u kojoj i danas do 90 posto idejnih pokušaja završi promašajima.

Iako Hrvatska predstavlja malo tržište koje se u svijetu ne percipira kao visoko inovativno ipak su pioniri domaćeg razvoja u području umjetne inteligencije stvorili tlo na kojem rastu nešto veća očekivanja.

Stalno je potrebna ‘disrupcija’, pa Tomica Pustišek, suvlasnik Mindsmithsa, AI startupa koji se lani približio prihodu od milijun eura, tumači da se danas od svakog novog rješenja u području umjetne inteligencije uz unošenje vidljive promjene dosadašnjeg načina na koji se nešto radilo traži i značajno povećanje efikasnosti procesa čijem je unaprjeđenju namijenjeno.

Hrvatski AI igrači

Mindsmiths, jedan od domaćih startupa od kojih se puno očekuje, razvija rješenja za poboljšanje komunikacije između stroja i čovjeka. Kako Pustišek objašnjava, cilj je tu komunikaciju učiniti lakšom, smislenijom i prvenstveno korisnom. Kompanija je nakon ulaganja od Fonda Feelsgood u iznosu od 1,2 milijuna eura prebacila sjedište u SAD i sada je pred izazovom udvostručavanja u veličini svake godine, što je dinamika rasta koja se očekuje od takvih kompanija. Na pitanje koliko su daleko od nalaženja strateškog partnera Pustišek kaže: “Dvije godine, možda pet, a možda ga nikad ne bude” oslikavajući tako brzinu i promjenjivost prilika.

Ukupno 1,5 milijuna eura od investitora od kojih je jedan strateški prikupio je Omnisearch, alat koji, kako tumači direktorica operacija Tanya Bediš Šajn, omogućuje pretraživanje multimedijskog sadržaja na intuitivan način i namijenjen je tvrtkama.

“Očekujemo oko deset puta veće prihode ove godine i planiramo značajno proširenje razvojnog tima u Zagrebu”, kaže Bediš Šajn.

U Omnisearchu su mišljenja kako je najveća kočnica razvoju umjetne inteligencije njezino prihvaćanje kao ‘partnera’ od strane ljudi u olakšavanju administrativnih poslova, kreativnosti i analize te nezadovoljstvo s alatima za tekst i chat botove kao što je ChatGPT.

U Hrvatskoj je sve više startupa koji razvijaju umjetnu inteligenciju. Ivan Rimac, potpredsjednik CroAI udruge, kaže da im se broj više nego udvostručio od 2020. do 2022. kada je udruga izbrojala 130 startupova među ukupno 450 kompanija koje su na neki način sudjelovale bilo u razvoju ili omogućavanju razvoja umjetne inteligencije. Rimac kaže kako je povećan pristup kapitalu zahvaljujući tome što je više fondova i investitora fokusirano na rane faze razvoja, pokretačkih tvrtki koje ciljaju na globalno tržište zahvaljujući internetu i platformama, inovacije se sve brže implementiraju…

Svojevrsna eksplozija u broju startupova dovela je i do promjene u udruzi CroAI. Predsjednica udruge Martina Silov kaže kako su odlučili da više neće popisivati startupe i kompanije koje bilo razvijaju bilo implementiraju AI jer je lakše nabrojati one koje s njom nemaju doticaja. Udruga će se posvetiti popularizaciji umjetne inteligencije te njezinom približavanju mladima.

U nabrajanju startupa s najvećim potencijalom naći će se zadarski Cognism pod vodstvom Stjepana Buljata, Microblink Damira Sabola, Gideon Brothers iz Osijeka koji razvijaju AI robota za razne industrijske namjene, Airt, zagrebačka tvrtka s patentom za algoritam u području dubokog učenja te niz drugih startupa.

Povećati produktivnost

McKinsey Global Institute procjenjuje da bi generativna umjetna inteligencija mogla generirati između 60 i 110 milijardi dolara godišnje vrijednosti za farmaceutsku i industriju medicinskih proizvoda. Zaključili su i da se unutar kemijskog, energetskog i sektora materijala može stvoriti dodatnih 390 do 550 milijardi dolara, a u industriji nekretnina dodatnih 110 do 180 milijardi dolara.

U McKinseyju ističu kako telekom tvrtke s generativnom AI mogu povećati produktivnost i ostvariti od 140 do 180 milijardi dolara povrh potencijala koji može otključati sada već obična umjetna inteligencija. Brzinu kojom se razvoj umjetne inteligencije kreće možda najbolje dočarava brzina govora kojom se služe akteri obično skloniji komunicirati e-mailom nego telefonom, najčešće dostupni ‘između dva calla (poziva)’ ili javljajući se s različitih dijelova svijeta.

U CroAI udruzi su odustali od praćenja tko je prikupio koliko novca, no Martina Silov kaže kako najviše novca troše na – ljude, odnosno na istraživanje i razvoj što uključuje zapošljavanje talentiranih inženjera i znanstvenika koje tvrdi nije teško naći. Iduća troškovna stavka su računalna snaga i serveri potrebni za obradu velikih količina podataka, potom marketing i prodaja radi privlačenja korisnika i klijenata, te na pravne usluge radi zaštite intelektualnog vlasništva.

Geoffrey Hinton prije godinu dana dao je otkaz u Googleu i odlučio se na upozoravanje javnosti od opasnosti umjetne inteligencije za koju je rekao kako bi, ne budu li ljudi oprezni, mogla preuzeti kontrolu sama nad sobom. Kako god bilo, umjetna inteligencija će neupitno u godinama pred nama kontrolirati i okretati velike količine novca.