Domaće gospodarstvo poraslo je 3,9 posto u prvom kvartalu na godišnjoj razini na krilima rastuće potrošnje i investicija, objavili su državni statističari prvu procjenu performansa ekonomije u ovoj godini. Riječ je o 13. kvartalu zaredom uzlaznog trenda gospodarstva, premda je rast sporiji nego u posljednjem lanjskom tromjesečju, kada je rast iznosio 4,4 posto.

Najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja bilježi 6-postotni rast u prethodnom kvartalu promatra li se godišnja promjena, brže nego u usporedbi s 5,3-postotnom porastu u prethodnom tromjesečju. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 10,8 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na šest posto u prethodnom kvartalu.

Pad izvoza
Državna potrošnja veća je jedan posto, nakon što je u posljednja tri lanjska mjeseca ojačala 4,6 posto, zabilježili su u Državnom zavodu za statistiku.

U isto vrijeme izvoz roba i usluga pao je dva posto na godišnjoj razini, no pad je ipak usporedbi u odnosu na prethodni kvartal kada je izvoz prikočio 4,4 posto. Raščlani li se ta sastavnica domaće ekonomije, primjetno je da je izvoz roba zabilježio porast od 2,9 posto, dok je izvoz usluga pao za 8,2 posto. Također, prvi puta nakon tri kvartala pada, uvoz roba i usluga u Hrvatsku porastao je za 2,2 posto. Pritom je uvoz roba blago povećan za 0,5 posto, dok je uvoz usluga skočio 13,8 posto.

Premijer Andrej Plenković nije skrivao zadovoljstvo rastom. “Komisija je projicirala rast hrvatskog BDP-a za 3,3 posto, projekcije rasta Vlade i Ministarstva financija su 3,5 posto, dakle ovo je još više, što je sjajno”, rekao je Plenković novinarima.

Smatra da to “potvrđuje da će ispuniti ambiciju iz programa za predstojeće izbore za EU parlament o snažnoj Hrvatskoj, koja će dosegnuti 80 do 82 posto prosječne razvijenosti u smislu BDP-a per capita na razini EU”.

Rentijerski model
Iz Hrvatske udruge poslodavaca komentirali su da rast BDP-a pogone potrošnja kućanstava i države. “To je očekivano s obzirom na snažan rast plaća, posebice u javnom sektoru te poručila da je važno nastaviti raditi na rasterećenju plaća kako bi se i dalje ostvarivale takve stope rasta”, rekla je direktorica HUP-a Irena Weber.

“Ono što, uvjetno rečeno, zabrinjava, to je pad izvoza roba i usluga, ovdje osobito naglašavam pad usluga. Na prvu ruku pretpostavljamo da je riječ o padu volumena turizma, jer se ovaj model rentijerskog kratkoročnog turizma očito suočava s ograničenjima rasta, pa je došlo do pada cijena, odnosno do njihove korekcije naniže”, kazala je Weber.

Ipak, smatra da se prema kraju godine očekuje oporavak s obzirom na to da “buking izgleda dobro, pa će vjerojatno turizam opet ugodno iznenaditi”. Weber, međutim, zabrinjava pad prerađivačke industrije i poljoprivrede. “To je ono na što bismo doista trebali obratiti pozornost, jer je samodostatnost u proizvodnji hrane, u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodi, u prerađivačkoj industriji nešto što je iznimno važno radi opskrbe stanovništva osnovnim robama”, istaknula je.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 3,9 posto na godišnjoj razini, odnosno jedan posto na kvartalnoj razini, pri čemu Hrvatska i dalje ostaje članica Unije s rastom znatno bržim od prosjeka EU.

Prema prvoj procjeni Eurostata, gospodarstvo EU u prvom tromjesečju poraslo je (sezonski prilagođeni podaci) za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 0,4 posto. Jednakom dinamikom kretalo se i gospodarstvo eurozone: u prvom kvartalu poraslo je 0,3 posto na mjesečnoj i 0,4 posto na godišnjoj razini.