Termoelektrana Vinča, poznatija kao spalionica otpada, ima problem s količinom smeća koje se u elektranu dovozi s područja Beograda.
Kako se pokazalo, raspoloživi prostor za odlaganje otpada, koji je trebao biti dovoljan za sljedećih 25 do 30 godina, bit će popunjen već za 12 do 15 godina.
Osim toga, zbog neriješene primarne selekcije otpada, nekvalitetni otpad odlazi u Vinču te se spaljuju sve količine prema kapacitetu, umjesto da se spaljuje samo onaj otpad koji se ne može reciklirati.
Višak u toplanu
U 2022. godini JKP Gradska čistoća isporučila je u Centar za gospodarenje otpadom u Vinči oko 625.000 tona komunalnog otpada, a u 2023. godini oko 635.000 tona, što predstavlja količine oko 25 posto više od predviđenih Ugovorom o Javno privatno partnerstvu (510.000 tona godišnje).
Termoelektrana Vinča projektirana je za spaljivanje 340.000 tona otpada, dok je ugovorom predviđeno da se godišnje na odlagalište odloži 170.000 tona komunalnog otpada, pojašnjavaju u tvrtki “Beo Čista Energija”, koja upravlja ovom elektranom.
Energija proizvedena spaljivanjem preusmjerena je u toplanu “Konjarnik” početkom ožujka, kada je proradilo postrojenje za preuzimanje toplinske energije, pa su se građani ovog dijela Beograda grijali, kako je navedeno, “zelenom energijom”.
“Ovdje je važno napomenuti da je preduvjet za toplinsku obradu komunalnog otpada (spaljivanje) bila uspostava ispravnog rada sustava za pročišćavanje dimnih plinova te da je tijekom svih ispitivanja ovaj sustav bio u potpunosti funkcionalan, odnosno da su emisije štetnih plinova u atmosferu uvijek su bile u granicama dopuštenog”, naveli su iz Beo Čiste Energije u odgovoru Novoj ekonomiji.
“Proizvedena energija okvirno zadovoljava potrebe za opskrbom električnom energijom oko pet posto kućanstava i toplinskom energijom za oko 10 posto prosječnih kućanstava u Beogradu”, navode iz Beo Čiste Energije.
Profesor na Strojarskom fakultetu u Beogradu Aleksandar Jovović za Novu ekonomiju kaže da je prvobitni plan gospodarenja otpadom u Beogradu iz 2010. bio zamišljen tako da se trećina otpada separira, odnosno odvaja kao reciklabilna, a trećina pretvara u gorivo, koje bi se zatim spaljivalo, a trećina odlazila na odlagalište.
No, 2019. godine plan je morao biti revidiran jer Grad Beograd “nikada nije uspio provesti” plan primarnog odvajanja otpada prema kojem bi građani sami trebali odvajati otpad. “Mi smo 2010. godine imali ideju da ložište izgara gorivo iz otpada, a onda su međunarodni konzultanti, koliko znam, promijenili prijedlog, jer su shvatili da se otpad neće odvajati i da će ići na spaljivanje ako se ne odvaja. U tom pogonu spaljuje se najveći dio otpada, većinom onog otpada koji dostavlja JKP, rekao je.
Kako je dodao, za sada se odvaja mala količina otpada, ali potrebno ga je više odvajati, pa je važećim Planom gospodarenja otpadom predviđeno postavljanje reciklažnih dvorišta i izgradnja pretovarnih stanica koje će služiti za početno odvajanje.
Primarno odvajanje
Ali ne možete postići visok stupanj odvajanja i recikliranja bez primarnog odvajanja. Kad jednom otpad zamuljite u kamion ili kontejner i negdje strpate, od njega više ne možete puno dobiti, rekao je Jovović.
Dodao je da operater u Vinči sada ima problem s količinom otpada, jer je njegov kapacitet spaljivanja 340.000 tona otpada godišnje, a da je otpada sada puno više – 620.000 tona.
“Beo Čista Energija analizira cjelokupnu situaciju i priprema prijedlog koji će uskoro biti prezentiran gradskim vlastima, a koji bi se prvenstveno trebao bazirati na izgradnji reciklažnog centra za otpad i potencijalno još jedne termoelektrane-toplane na komunalni otpad. u sklopu kompleksa deponije u Vinči”, navode iz kompanije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu