Od osamostaljenja Crne Gore 2006. do kraja prošle godine prosječna neto plaća porasla je za 136 posto, prosječna mirovina za 198 posto, dok je ukupna inflacija za isto razdoblje iznosila 78,5 posto. To znači da većina građana sada živi nešto bolje nego prije osamnaest godina.
Gledano po godinama, značajan rast plaća u odnosu na inflaciju postojao je u razdoblju od 2006. do gospodarske krize 2009. godine, a potom je dvanaest godina rast plaća bio samo na razini inflacije, a tek 2022. i 2023. ponovno bi došlo do značajnog povećanja prihoda u odnosu na rast cijena, pišu Vijesti.
Najbolje je bilo na početku
Statistike pokazuju da se u prve tri godine nakon osamostaljenja živjelo dobro, jer je prosječna plaća porasla s 282 eura 2006. na 463 eura krajem 2009. godine, što je rast od 64 posto, dok je istovremeno inflacija iznosila 20 posto za to razdoblje.
To je ujedno i razdoblje najvećeg rasta realnih plaća u odnosu na inflaciju. U prosječni iznos neto plaće u 2006. nije uračunat topli obrok i mjesečni dio regresa koji je iznosio 63 eura. To je promijenjeno 2011. godine, tako da je stvarna neto plaća 2006. godine iznosila 345 eura.
Prosječna plaća na kraju 2019. bila je 520 eura, što je rast od 50,7 posto u 13 godina, dok je inflacija za isto razdoblje iznosila 40 posto. Prosječna mirovina krajem 2006. iznosila je 142 eura, a u prosincu 2019. godine 287 eura, što je rast od 102 posto.
Na to je utjecala promjena obračuna plaća iz 2011. kojom su povećani koeficijenti za rast mirovina, kao i izvanredno usklađivanje mirovina dogovoreno izvansudskom nagodbom s tadašnjom Vladom DPS-a. U razdoblju od 2019. do 2023. prosječna mirovina rasla je 48 posto, dok je inflacija za to razdoblje iznosila 28 posto.
No, ovdje je povećanju prosječne mirovine najviše pridonijelo povećanje minimalne mirovine, najprije sa 162 na 220, a zatim na 253 eura, odnosno za 56 posto. Ostale mirovine imale su manji rast, nešto veći od službene inflacije.
Veći rast prosječne neto plaće dogodit će se u 2022. godini, nakon porezne reforme u kojoj je ukinuto plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i značajno smanjeno plaćanje poreza na dohodak. Također, tada je minimalna plaća povećana sa 250 na 450 eura u neto iznosu, što je matematički utjecalo na veći rast prosječne plaće.
Prosječna neto plaća u prosincu 2021. godine iznosila je 537 eura, a s novim mjerama već bi u siječnju 2022. godine iznosila 686 eura. Do kraja te godine narasla je na još 727 eura. Naime, za cijelu godinu neto plaće porasle su za 35 posto, dok je službena godišnja stopa inflacije iznosila 17,2 posto.
Samo je rast cijena hrane u 2022. godini iznosio 28,9 posto, tako da je za obitelji koje većinu svojih prihoda izdvajaju za hranu rast standarda iznosio tek oko šest posto.
U 2023. prosječna je plaća porasla sa 727 na 814 eura, odnosno za 12 posto. Inflacija je u tom razdoblju iznosila 4,3 posto, a službeno je poskupjela hrana 1,7 posto. Ovo je formalno godina s najvećim rastom standarda, no plaće su najviše rasle u javnom sektoru zbog izmjena kolektivnih ugovora u kojima su povećani koeficijenti za obračun plaća. Tako je tijekom te godine prosječna plaća u industriji porasla sa 603 na 649 eura ili za osam posto, a u državnoj upravi sa 782 na 935 eura ili za 20,5 posto.
Najbolje raditi za državu
Sada su plaće u državnoj upravi 44 posto veće nego u industriji, iako bi po ekonomskoj logici situacija trebala biti obrnuta jer je industrija ta koja svojim djelovanjem treba podupirati javnu upravu.
U ovih osamnaest godina od 2006. do 2023. u samo dvije godine zabilježena je blaga deflacija, odnosno pad cijena – 2014. kada je iznosila minus 0,3 posto, au pandemijskoj 2020. godini minus 0,9 posto. postotak. U svim ostalim godinama bila je inflacija. Najmanja je bila 2013., samo 0,3 posto, a najviša 2022., kada je iznosio 17,2 posto
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu