Nemiri u Novoj Kaledoniji, francuskom prekomorskom teritoriju u južnom Pacifiku, razotkrili su sukob oko nikla koji bi, uz podršku Pariza, trebao igrati važnu ulogu u europskoj proizvodnji baterija za električna vozila.

Nova Kaledonija zauzima peto mjesto u svijetu po rezervama nikla, metala koji se uglavnom koristi u proizvodnji nehrđajućeg čelika, ali i baterija za električna vozila.

U 2023. bila je treći proizvođač nikla u svijetu. Nikal se na arhipelagu vadi od 19. stoljeća kada ga je Francuska kolonizirala. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća procvat industrije privukao je na otočje strance, što je izazvao sukobe između Pariza i pokreta za nezavisnost, poniklog među starosjedilačkim stanovništvom Kanacima, piše Reuters.

Sporazum iz 1998. ublažio je napetosti, skicirajući put prema autonomiji otočja i ograničivši pravo glasa na Kanake i doseljenike koji su živjeli u Novoj Kaledoniji prije te godine. Omogućeno je i održavanje referenduma o neovisnosti, koji su do sada u tri navrata pokazali nesklonost toj opciji.

Novi val nemira pokrenuo je francuski prijedlog izborne reforme u Novoj Kaledoniji, koji bi ojačao poziciju francuskih doseljenika. Kanaci danas čine 41 posto stanovništva Nove Kaledonije, a stanovnici europskog porijekla, pretežno Francuzi, 24 posto.

Glavni su proizvođači u Novoj Kaledoniji Koniambo Nickel (KNS), Prony Resources New Caledonia (PRNC) i Societe Le Nickel (SLN). Nemiri su potaknuli rast cijena nikla koje su prošli tjedan dosegnule najvišu razinu u devet mjeseci, od 21.365 dolara po metričkoj toni. Tri kompanije iz Nove Kaledonije gomilaju gubitke već deset godina, oslanjajući se na financijsku potporu dioničara i Francuske.