Addiko banka meta je ozbiljne investitorske utakmice koja je ovih dana dobila i novi zaplet. Osim najavljenog ulaska financijskog holdinga Agri Europe Cyprus Miodraga Kostića i ponude NLB Grupe, u igru je kao mogući kupac ušla i srpska Alta Pay banka u vlasništvu srpskog biznismena Davora Macure.

Čini se da je Macurina tvrtka blizu kontrole više od 30 posto Addiko banke. Kako se doznalo u travnju, Alta Pay, koja drži paket od 9,63 posto dionica Addika, ima opcijske ugovore s ostalim dioničarima za povećanje svog udjela u banci na gotovo 30 posto

Međutim, prekjučer je Addiko banka iznenađujuće objavila da je Alta Pay navodno već stekla daljnjih 6,87 posto udjela u banci 1. veljače 2024. godine. No, priča je mnogo zamršenija.

Sudski postupak
U prvom komentaru iz Alta Pay Grupe za Bloomberg Adriju navode kako su u procesu finaliziranja pribavljanja svih potrebnih regulatornih dozvola za stjecanje kvalificiranog udjela od 29,59 posto dionica Addiko Banka. No, u postupku preuzimanja dijela dionica Addiko banke imaju problema s nepoštovanjem ugovornih obaveza.

“Informacija koja je objavljena na internetskim stranicama Addiko Bank o uvjetnom preuzimanju 6,87 posto dionica nije potpuna. Naime, od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, DDM je odbijao izvršiti ono što je bilo dogovoreno u dobroj vjeri. Čak je pokrenuo i sudski postupak protiv escrow agenta radi zabrane prijenosa dionica kupcu.

Alta se svim pravnim sredstvima bori protiv kršenja ugovora, a potencijalno i kaznenih djela koja na ovaj način radi DDM”, navode iz te grupacije. Iako im se ne daju velike šanse za konačan uspjeh, Branko Živanović iz Beogradske bankarske akademije u komentaru za Biznis.rs kaže kako Alta Pay grupu nikako ne bi trebalo podcijeniti.

“Zasad se radi o mreži mjenjačnica koja pokušava ući u bankarski format, ali s vrlo respektabilnim rezultatima, agresivnim pristupom, dobrim i sve cjelovitijim menadžmentom. Akvizicija Addiko banke u ovom trenutku bi za Alta Pay značila da su ‘došli do bankarskog svetog grala’”, ističe Živanović.

Most prema regiji
Ipak, prednost u ovoj utrci Živanović daje NLB Grupi jer imaju naglašenu ambiciju koju, kako kaže, ne mogu ispuniti drugdje nego baš u ovoj regiji. NLB Grupa, pak, dala je ponudu za “značajan većinski udio” i ponudila 20 eura po dionici. U slučaju NLB-a, može se iščitati kako je najveći motiv za preuzimanjem Addika, zapravo ulazak na hrvatsko bankarsko tržište. Prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak u više je navrata izrazio želju za prodorom u Hrvatsku.

Osim što bi ta akvizicija NLB grupi osigurala veći opseg i mogućnosti jačanja poslovanja na tržištima na kojima je NLB već prisutan, posebno je podcrtao njezin značaj upravo s aspekta dodavanja “​izuzetno važnog tržišta susjedne Republike Hrvatske”, opisujući ga i kao most prema drugim tržištima regije. U priči oko preuzimanja Addika, važan dio su i odobrenja nadležnih regulatornih tijela. U slučaju Hrvatske u prvom redu HNB-a.

Upravo su regulatorni utezi odnosno repovi problema stare devizne štednje nekadašnje hrvatske podružnice Ljubljanske banke vjerojatno (bili) i glavni razlog zašto se današnje ambicije ulaska NLB-a na hrvatsko tržište dosad nisu ostvarile, pisao je Poslovni dnevnik prije nekoliko dana.

U kontekstu Addika, Brodnjak je naglasio digitalnu dimenziju razvoja Addiko grupe kao specijalizirane banke za potrošače i mala i srednja poduzeća, uvjeren da bi to značajno nadopunilo NLB-ov univerzalni bankarski model i ubrzalo ispunjenje ambicija zacrtanih Strategijom 2030. NLB je u posljednjih nekoliko godina dovršio dvije značajne bankarske akvizicije; Komercijalnu banku u Srbiji s istoimenom podružnicom u Crnoj Gori, a 2022. i Sberbank Sloveniju, kasnije nazvanu N Banka.