Nova ljubljanska banka (NLB) uskoro bi napokon mogla ući na hrvatsko bankarsko tržište, jedino u užoj regiji država bivše Jugoslavije na kojemu ta slovenska grupacija nije prisutna u svom bankarskom poslovanju.

Iz banke su kasno u srijedu putem Ljubljanske burze priopćili da namjeravaju objaviti dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje austrijske Addiko Bank AG, u čijem vlasništvu je i istoimena hrvatska banka s oko 2,2 milijarde eura aktive i tržišnim udjelom nešto ispod 3% (krajem 2023. iznosio je 2,8%).

Na Addiko Bank AG, doduše, već nešto ranije su “bacila oko” i dva srbijanska biznismena, Miodrag Kostić i Davor Macura, koji su preko tvrtki Agri Europe Cyprus odnosno Alta Pay Group već osvojili nemale vlasničke udjele.

NLB trenutačno nema udjela u Addiko Banku, ali u igru ulazi kao ozbiljan pretendent. Ponuda iznosi 20 eura po dionici. To, kažu, predstavlja premiju od 22,15% u usporedbi s šestomjesečnim ponderiranim prosjekom cijene. Spomenutih 20 eura ujedno je oko pet posto više od zaključne cijene zadnjeg dana trgovanja prije objave pokretanja ponude za preuzimanje Addika.

Isto tako, u banci podsjećaju kako je to 32 posto više od posljednje zaključne cijene dionice prije objave Agri Europe Cyprus Limiteda (25. ožujka) da namjerava pokrenuti djelomičnu ponudu otkupa dionica Addika. Ukratko, lako je moguće da bi NLB-ova ponuda mogla biti zanimljiva i Kostiću, odnosno Macuri.

NLB proteklih je godina u poslovnoj ekspanziji na tržištima zapadnog Balkana. Brodnjak, prvi čovjek te banke, već otprije najavljuje ambicije da se mapa njezine poslovne mreže upotpuni s Hrvatskom. Tako je i početkom prosinca prošle godine, povodom preuzimanja Summit Leasinga (koji je na hrvatskom tržištu prisutan putem Mobile Leasinga), u intervjuu za Bloomberg rekao kako bi banka “s lakoćom mogla kupiti srednje veliku banku u Hrvatskoj ili jednu od vodećih banaka u Srbiji”. Grupa ima kapacitet za spajanja i preuzimanja u visini od četiri milijarde eura i traži potencijalne mete za preuzimanja, rekao je tada.

U šopingu u regiji
Posljednje izjave na tragu preuzimačkih apetita dao je prilikom prošlotjednog NLB-ova Dana investitora na kojemu je predstavio strategiju Grupe do kraja desetljeća. Strateškim planom u NLB-u su definirali da do kraja 2030. žele stvoriti grupu s imovinom vrijednom 50 milijardi eura, uz gotovo dvostruko veće prihode i dobit u odnosu na lanjska ostvarenja.

Kako je rečeno, plan im je dosegnuti dvije milijarde eura prihoda (lani 1,1) te milijardu eura dobiti (lani nešto više od 550 milijuna), kako kroz organski rast tako i preuzimanjima u regiji. Konkretizacija tih najava očito je uslijedila i prije nego što su mnogi očekivali, a za neke ovdašnje promatrače i izbor mete je pomalo neočekivan.

U ogledu s investitorima Brodnjak je vezano uz aspiracije prema širenju na hrvatsko tržište rekao da se “i tu stvari kreću u dobrom smjeru”. NLB je, inače, u proteklih četiri-pet godina dovršio dvije značajne bankarske akvizicije; Komercijalnu banku u Srbiji s istoimenom podružnicom u Crnoj Gori (2020. godine), a potom dvije godine poslije i Sberbank Sloveniju, kasnije nazvanu N Banka.

Sve su te banke u konačnici integrirane u NLB Grupu te pripojene NLB-ovim bankama u Beogradu, Podgorici i Ljubljani. U leasing biznisu, pak, transakcija preuzimanja Summit Leasinga Slovenija i njegove hrvatske podružnice Mobil Leasing još čeka dovršenje. To uključuje suglasnost Hanfe, kao što će potencijalno preuzimanje Addika zahtijevati i regulatorno odobrenje Hrvatske narodne banke.

Vezano uz najnoviji iskorak Brodnjak je naglasio digitalnu dimenziju razvoja Addiko grupe kao specijalizirane banke za potrošače i mala i srednja poduzeća, uvjeren da bi to značajno nadopunilo NLB-ov univerzalni bankarski model i ubrzalo ispunjenje ambicija zacrtanih Strategijom 2030.

Osim što bi ta akvizicija NLB grupi osigurala veći opseg i mogućnosti jačanja poslovanja na tržištima na kojima je NLB već prisutan, posebno je podcrtao njezin značaj upravo s aspekta dodavanja “​izuzetno važnog tržišta susjedne Republike Hrvatske”, opisujući ga i kao most prema drugim tržištima regije.

Cijela priča s Addikom, međutim, još je u ranoj fazi, a osim što pretpostavlja osvajanje značajnog većinskog udjela u Addiku, važan dio su i odobrenja nadležnih regulatornih tijela. U slučaju Hrvatske u prvom redu bankarskoga, tj. HNB-a.

Upravo su regulatorni utezi odnosno repovi problema stare devizne štednje nekadašnje hrvatske podružnice Ljubljanske banke vjerojatno (bili) i glavni razlog zašto se davnašnje ambicije ulaska NLB-a na hrvatsko tržište dosad nisu ostvarile. Isto tako, u međuvremenu je sudska saga o staroj deviznoj štednji na međunarodnim instancama okončana presudama u korist hrvatskih štediša i prebacivanjem njihovih potraživanja na slovensku državu.

HNB bez komentara
Jesu li time nestale i regulatorne brane za ulaznicu na hrvatsko tržište i je li NLB o toj temi preliminarno razgovarao s HNB-om u kontekstu pohoda na Addiko? “HNB ne komentira status pojedinačnih supervizorskih postupaka/procedura”, odgovorili su nam s tim u vezi iz središnje banke. Da je za bilo kakve komentare još prerano, poručuju i iz NLB-a.

U HNB-u pak podsjećaju kako “sam postupak stjecanja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji koja je već osnovana u RH podliježe prethodnom odobrenju koje za sve države članice eurozone izdaje Europska središnja banka s time da u postupku izdavanja tog odobrenja sudjeluje i HNB”. Isto tako, napominju da je NLB klasificirana od strane ESB-a kao “značajna kreditna institucija, što podrazumijeva da je izravno nadzirana od strane ESB-a, i to u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma, u suradnji s Bankom Slovenije”.

U domaćoj poslovnoj zajednici smatra se da su danas izgledi NLB-a za ishođenje suglasnosti solidni. Uz ostalo, neki poslovnjaci reći će kako bi u prilog tome mogla ići i “šira slika”, aludirajući na neke druge bilateralne relacije i projekte, kao što je, primjerice, izgradnja drugog bloka NE Krško.

U svakom slučaju, rasplet objavljene NLB-ove namjere ponude preuzimanja austrijske banke s kojom u paketu ide i vlasništvo nad sedmom po veličini banci u Hrvatskoj sa zanimanjem prate i hrvatski mirovinski fondovi koji drže oko 10 posto dionica NLB-a.