Crijeva su naš drugi mozak. Rečenica je to koju sve češće možemo čuti na različitim predavanjima medicinara, ali i u brojnim popularnim podcastima.

Riječ je o i te kako potkrepljenoj činjenici koja crijeva postavlja u prvi plan izučavanja brojnih neravnoteža i patoloških stanja organizma.

U Hrvatskoj je nedavno otvoren i prvi Centar za crijevni mikrobiom koji će vam reći sve što biste trebali znati o vlastitim crijevima. Njegov je osnivač doktor Andrija Karačić.

Otvorili ste prvi Centar za crijevni mikrobiom u Hrvatskoj. O čemu je riječ?
Vizija kojom sam se vodio pri osnivanju Centra je stvaranje organizacije gdje će se liječnici, nutricionisti, biotehnolozi, psiholozi i stručnjaci drugih struka moći baviti crijevnim mikrobiomom: educirati se o njemu, istraživati ga i razvijati inovacije u ovom području. Što kroz klinički rad s pacijentima, što kroz znanstveni rad na projektima u suradnji s visokoškolskim ustanovama i partnerima iz industrije.

Smatram da u Hrvatskoj, ali i svijetu, nedostaje takvih mjesta jer se “organom 21. stoljeća” nitko ne bavi usko specijalizirano. Imamo Hrvatski institut za mozak, Hrvatsku kuću srca, Kliniku za plućne bolesti, pa zašto ne bi imali i Centar za crijevni mikrobiom u Hrvatskoj? Radi se o brzorastućem području i čvrsto vjerujem kako i hrvatski stručnjaci i znanstvenici mogu dati svoj obol u njegovom razvoju.

Crijevni mikrobiom počeo se više proučavati tek posljednjih 10-15 godina. Koja je njegova glavna uloga i na što sve može utjecati?
Zahvaljujući sekvenciranju genetskog materijala mikroorganizama u, na i po našem tijelu otkrili smo jednu cijelu novu dimenziju funkcioniranja našeg organizma. Iako ne znamo i nikad nećemo znati kako naše tijelo funkcionira bez bakterija, danas postaje sve izvjesnije kako se većina procesa u našem tijelu odvija pod utjecajem njihove prisutnosti i aktivnosti.

Od glave do pete. Um, psiha, probava, koža, reprodukcija, imunitet, metabolizam. Crijevima i crijevnom mikrobiomu se danas tepa kako su naš drugi mozak, druga jetra, drugi imunitet. Neki fanatici čak idu toliko daleko i tvrde kako su se ljudi evolucijski razvili oko mikrobioma i da smo mi zapravo samo njihovo prometalo, ali osobno ne bih išao tako daleko.

Nevjerojatan je razvoj biomedicine posljednje desetljeće. Koliko smo stvari do sad radili nedovoljno učinkovito zbog nedostatka znanja i potrebnih informacija?
Zdravih ljudi je bilo i prije otkrića crijevnog mikrobioma. No, ono što nam se drastično promijenilo je način kako gledamo na bolest. Istraživanje crijevnog mikrobioma iznijedrilo je dijagnostičke biljege za mnoge bolesti, što nam daje nadu kako ćemo neke bolesti moći neinvazivno dijagnosticirati puno ranije i točnije, pogotovo one podmukle kao što je karcinom gušterače.

S druge strane, sve se više nameće modulacija crijevnog mikrobioma u liječenju: bilo probioticima, bilo fekalnom transplantacijom (ne “poop smoothie”-om iz Netflixova dokumentarca). No, za sve to potrebno je još puno istraživanja (pogotovo za poop smoothie iz domaće radinosti). Ono što već danas znamo kako radimo loše u medicinskoj skrbi po pitanju crijevnog mikrobioma je neprimjerena primjena nekih lijekova. Primjerice, antibiotika i lijekova za prekomjernu želučanu kiselinu, ili nepotrebnih rutinskih kirurških odstranjivanja slijepog crijeva.

Koliko doktori u Hrvatskoj prate trendove u medicini i koliko nova otkrića utječu na mijenjanje pristupa liječenju?
Mi liječnici smo “osuđeni” na cjeloživotno učenje. Što je mukotrpno, ali i zahvalno jer smo otvoreni za inovacije, posebice ako su utemeljena na kvalitetnoj znanosti. Zato ne volim reći kako je crijevni mikrobiom u medicini trend, za razliku od medija i društvenih mreža.

Crijevni mikrobiom je u medicini jedno cijelo novo područje, isto kao što je to prije dvadesetak godina bila genetika. Iako je teško predvidjeti što će se u budućnosti dogoditi s ovim područjem, ovisno o dostupnim znanstvenim spoznajama, vjerujem da će za nekoliko desetljeća biti najnormalnija stvar da vas liječnik ispituje i o vašem crijevnom mikrobiomu.

S obzirom na iznimnu važnost crijevnog mikrobioma za ljudski organizam, bi li ga trebalo uvrstiti u sistematske preglede i generalno u dijagnostiku bez obzira o kojem se zdravstvenom problemu radi?
Nažalost, to još danas nije moguće jer nam za to treba puno veća količina podataka. Analiza crijevnog mikrobioma danas ima smisla isključivo u okviru personalizirane medicine, kad se njezini rezultati tumače od strane stručne osobe u kontekstu zdravstvenog stanja individualnog pacijenta. S obzirom na veliku varijabilnost crijevnog mikrobioma među populacijama (urbano-ruralno, priobalje-kontinent, klimatsko područje), potrebna su još mnoga istraživanja kako bi se ustvrdilo što je njezin “normalni” crijevni mikrobiom.

Mi u Centru radimo na tome i zapravo svaka analiza naših pacijenata doprinosi stvaranju baze podataka o crijevnom mikrobiomu Hrvata. Tako da ako mislite da imate najbolji crijevni mikrobiom u Hrvatskoj obavezno nam se javite! Iako razlike među europskim državama nisu značajne, crijevni mikrobiom Hrvata ne može se uspoređivati s onim Amerikanaca ili Japanaca primjerice.

Što najčešće, po vašem iskustvu, dovodi do slabe funkcionalnosti crijevnog mikrobioma?
S obzirom na demografiju naših pacijenata, to je najčešće kombinacija kroničnog stresa na radnom mjestu i privatnom životu, neadekvatne prehrane u smislu nedostatnog unosa nutrijenata kao što su proteini, vlakna i nezasićene masne kiseline, nedostatne fizičke aktivnosti i zanemarivanja fizičkog i psihičkog oporavka od kroničnog stresa.

Takvi pacijenti zbog slabe funkcionalnosti najčešće imaju probavne tegobe, kao što su vjetrovi i nadutost, koje im smetaju u poslovnom okruženju, zbog čega samostalno uvode prehrambene restrikcije (gluten, mliječno) koje pak predstavljaju dodatno opterećenje za crijevni mikrobiom.

Bombardirani smo različitim vrstama dijeta. Koliko njima proizvodimo zapravo kontraučinak, a sve u cilju isključivo gubitka kilograma kao broja na vagi?
Iako nisam psiholog prehrane kao što je naša cijenjena kolegica Đinđić, u svakodnevnoj praksi vidim kako je pored klasičnih dijeta još veći problem s njima povezana ortoreksija, odnosno preopterećenost “zdravom” prehranom. U medijima i na društvenim mrežama sve više se radi distinkcija na “zdrave” i “nezdrave” namirnice što uvelike potiče ovaj problem kod ljudi.

Upravo zbog tog mi je vrlo drago kako sve više hrvatskih psihijatara, psihologa i nutricionista javno istupa protiv tog. Ako gledamo znanstvenu literaturu, najbolja “dijeta”, odnosno oblik prehrane za naš crijevni mikrobiom, je mediteranska prehrana. Time se najbolje čuva raznolikost i potiče funkcionalnost crijevnog mikrobioma. A mediteranska prehrana specifična je po tome što nema nikakvih radikalnih prehrambenih restrikcija. Sad, jesu li ćevapi mediteranska prehrana, to stvarno ne znam.

Koliko crijevni mikrobiom može utjecati na našu radnu sposobnost?
Studije pokazuje kako naš fokus, pamćenje i psihičko zdravlje uvelike ovise o pozitivnim signalima iz naših crijeva. Najimpresivnija je vjerojatno studija iz Engleske koja je pokazala kako medicinske sestre koje su više koristile antibiotike imaju lošiju sposobnost koncentracije. No, osobe koje imaju raznolik i funkcionalan crijevni mikrobiom rjeđe pate i od najčešćih razloga bolovanja: prehlada, glavobolja i probavnih tegoba. Tako da je crijevni mikrobiom definitivno radni kolega s kojim nije loše imati dobar odnos.

Trenutačno ste na doktoratu i bavite se istraživanjem utjecaja fermentirane hrane, preciznije kiselog kupusa, na profesionalne sportaše. Do kojih novih saznanja očekujete da ćete doći?
Prvo što smo i sam kiseli kupus poslali na analizu njegovog mikrobioma koji se pokazao puno bogatijim nego što se očekivalo. Ima tu zaista svašta. Što se tiče crijevnog mikrobioma, prvi ciklus istraživanja je završen i rezultati su bilo iznimno pozitivni.

Nakon deset dana unosa 250 grama kiselog kupusa, funkcionalnost crijevnog mikrobioma svih uključenih sportaša se značajno poboljšala. Bitno je napomenuti da je konzumacija te količine kiselog kupusa kod nekih ispitanika bila povezana s nuspojavama u smislu nadutosti, vjetrova i proljeva koje su se kod svih ispitanika smirile nakon 7 dana.

Tako da nakon prvog ciklusa možemo pretpostaviti kako svakodnevna konzumacija značajnije količine kiselog kupusa (da, 250 grama kiselog kupusa nije baš malo koliko se čini) pozitivno utječe na crijevni mikrobiom, samo što je potrebno priviknuti probavu par dana. Trenutačno traje drugi ciklus te se nadam kako ćemo moći potvrditi spoznaje iz prvog ciklusa.

Koji su vaši daljnji planovi sa Centrom za crijevni mikrobiom?
U suradnji s više partnera iz akademije i industrije prijavili smo nekoliko istraživačkih projekata na natječaje za sredstva iz EU fondova. U slučaju pozitivnih odgovora to znači nova zapošljavanja unutar tvrtke i podizanje kvalitete našeg znanstvenog rada, što me iznimno veseli.

Pored tog mogu se pohvaliti kako smo ove godini dogovorili suradnju na istraživanju s Institutom Allergosan u Grazu, u kojem ćemo ispitivati potencijal primjene probiotika u liječenju endometrioze. Ovakvi projekti potvrđuju kako i Hrvatska može postati međunarodni priznati igrač na području crijevnog mikrobioma.