Središnja banka Sjeverne Makedonije smanjila je prognoze ovogodišnjeg rasta na 2,6% s ranijih tri posto, prenosi Deutsche Welle.

Guvernerka Narodne banke Anita Angelovska-Bezoska najavila je ovih dana mogući početak monetarnog popuštanja u drugoj polovici godine, ali samo ako, kako je rekla, potraju povoljni ključni čimbenici.

Usporavanje inflacije
Ona je na konferenciji za novinare najavila usporavanje rasta cijena te postupno ubrzanje kreditne aktivnosti u sljedećem trogodišnjem razdoblju. Inflacija će imati prosječnu stopu od 3,5 posto, očekuju u središnjoj banci.

U 2026. godini očekuje se umjereno ubrzanje rasta, u uvjetima povoljnijeg vanjskog okruženja, stabilnijeg okruženja i veće sklonosti potrošnji i investicijama.

Vanjski položaj domaćeg gospodarstva i u najnovijim projekcijama ocjenjuje se povoljnim, s boljim ostvarenjima u 2023. od očekivanih (suficit na tekućem računu), ponajviše zbog značajnog smanjenja uvoza.

Narodna banka nastavit će pomno pratiti makroekonomske podatke i rizike te će, kao i do sada, svim raspoloživim instrumentima poduzimati sve potrebne mjere kako bi održala stabilnost tečaja i stabilizirala inflaciju u srednjem roku.

Guvernerka Narodne banke Anita Angelovska-Bezoska ocijenila je da u zemlji još nema značajnijih prilagodbi cijena hrane naniže. Usporedimo li visinu cijena hrane s razdobljem prije pandemije, one su gotovo dvostruko veće od razine svjetskih cijena hrane.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Angelovska-Bezoska je naglasila da je pozitivno što se, prema međunarodnim financijskim institucijama, ove godine predviđa daljnji pad cijena hrane, a iduće godine stabilizacija njihove razine.

”Ako pogledate kretanje svjetskih cijena hrane od sredine 2022. godine, bilježi se gotovo kontinuirani pad, no prema posljednjim podacima one se još nisu vratile na razinu prije pandemije te su više za oko 17-18 posto.

Usporedimo li te trendove s trendovima u domaćem gospodarstvu, možemo zaključiti da nisu potpuno usklađeni. Kod nas je rast cijena hrane krenuo kasnije od rasta svjetskih cijena, a još uvijek ne vidimo značajnije korekcije cijena hrane naniže”, kaže ona.

Smanjenje duga
Javni dug je prošle godine premašio 60 posto BDP-a. Fiskalna konsolidacija je ključna u takvim okolnostima, a jedan od ključnih čimbenika za njegovu realizaciju je smanjenje proračunskog deficita.

Vidi se određeni trend smanjenja proračunskog deficita, a prema srednjoročnoj fiskalnoj strategiji predviđa se nastavak tog trenda s ciljem da se deficit smanji na nešto ispod tri posto.