Snažna gospodarska ekspanzija poduprla je dohotke stanovništva i poslovne rezultate poduzeća što je povoljno djelovalo i na stabilnost domaćeg financijskog sustava, priopćeno je nakon sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB).

Najvažniji izvor rizika ostaje moguća snažnija eskalacija geopolitičkih napetosti. Glavne strukturne slabosti, visoka izloženost bankarskog sektora državi te niska stopa participacije radne snage koja uz nepovoljne demografske i migracijske trendove ograničava potencijal rasta, ostale su nepromijenjene pa je ukupna izloženost sustava tek blago smanjena, s umjereno povišene razine.

Najvažniji izvori rizika proizlaze iz moguće snažnije eskalacije geopolitičkih napetosti, što bi se moglo nepovoljno odraziti na globalne ekonomske tokove, a posredno i na gospodarstvo izrazito podložno prelijevanju utjecaja iz okružja. Zadržavanje kamatnih stopa na povišenim razinama moglo bi se nepovoljno utjecati na održivost duga domaćeg privatnog sektora.

Snažno tržište rada i rast dohodaka poticali su kreditiranje kućanstava, posebno u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se rast stambenih kredita istodobno se stabilizirao na umjerenim razinama.

No, sve dulja ročnost stambenih kredita i rastući omjer otplata duga prema dohocima, u uvjetima rasta cijena stambenih nekretnina i kamatnih stopa, povećavaju ranjivost potrošača na eventualne nepovoljne financijske okolnosti, ističe HNB.

Napominju i da se prelijevanje depozita s transakcijskih računa na oročene depozite počelo odražavati na povećanje nacionalne referentne stope (NRS) što će postupno i blago povećati i trošak otplate dijela postojećih kredita koji do sada nije znatnije rastao.

Većim rizicima pridonosi i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, koji je u 2023. bio znatno jači nego u drugim članicama europodručja, premda je broj kupoprodaja nastavio padati.