Analitičari se slažu da će posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Srbiji dati dodatni zamah ekonomskoj suradnji Srbija-Kina. I kineski mediji poput Xinhue govore o “podizanju suradnje dviju država na novu razinu”.

Kineska prisutnost na srpskom tržištu se značajno povećala od proljeća 2011. kada je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation započela izgradnju Pupinovog mosta koji povezuje Zemun i Borču preko Dunava.

Pogotovo nakon posjete tadašnjeg predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Pekingu 2013. kada je Srbija postala dio kineske inicijative Pojas i put. U međuvremenu, Srbija i Kina su potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini koji stupa na snagu od 1. srpnja ove godine.

Infrastruktura i industrija
Uoči službene posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinga, iz Vlade Srbije je najavljena i jedna nova kineska investicija u jednom perspektivnom sektoru.  

Nakon desetljeća suradnje završeni su ili započeti infrastrukturni projekti poput brze pruge Beograd – Budimpešta, dionice auto-puta “Miloš Veliki”, putova Novi Sad – Ruma, Valjevo – Lajkovac, obilaznice oko Beograda i rekonstrukcije termoelektrana Kostolac i Pančevo. Većina infrastrukturnih projekata financira se kreditima kineskih banaka.  Početkom prošle godine, prema podacima Narodne banke Srbije, dug Srbije prema Kini iznosio je 3,7 milijardi eura. Od tada su ugovoreni još neki poslovi. 

Među značajnim kineskim investicijama ističe se kupovina Smederevske željezare od strane kineske kompanije Hesteel 2016. i kupovina RTB Bor od strane kompanije Zijin 2018. godine. Upravo su ove dvije firme, nekada veliki gubitaši, prošle godine bile najveći izvoznici iz Srbije. 

Među većim investicijama je i tvornica guma Linglong u Zrenjaninu, čija gradnja još uvijek traje.  Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni dvije zemlje, prema podacima iz 2022. godine Srbija je iz Kine uvezla robu vrijednu 4,98 milijardi dolara, dok je u Kinu izvezena roba u vrijednosti od 1,17 milijardi dolara, odnosno četiri puta manje. 

U sklopu te razmjene Srbija je najviše uvozila telefone, kotlove s cijevima, strojeve za automatsku obradu podataka, ali najviše novca, više od 800 milijuna dolara, isplaćeno je za uvoz nerazvrstane robe. 

S druge strane, Srbija je u Kinu izvezla najviše rude bakra, rafiniranog bakra, rezanog drveta bukve, centrifugalnih pumpi i junećeg mesa bez kostiju. Na polju vojne suradnje Srbija je od Kine nabavila PZO sustav FK-3 i borbene bespilotne letjelice CH-92 i CH-95. Time je Srbija postala prva strana država koja je nabavila ovaj kineski PZO sustav, što je naišlo na negativne reakcije SAD-a, ali i Ruske Federacije.

Upitan koji su ekonomski aspekti posjete kineskog predsjednika i kineske delegacije Srbiji, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže kako o intenziviranju ekonomskih odnosa između Srbije i Kine, kada je riječ o investicijama, govori podatak da se u posljednjih deset godina od ukupnog priljeva stranih direktnih investicija, gotovo 18 posto odnosilo na kineske investicije, a da je 2022. i 2023. udjel kineskih investicija bio i do 30 posto. 

Dva stupa suradnje
Stanić je za Euronews Srbija rekao kako je Kina sada drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner Srbije i da sada postoje dva stupa daljnjeg razvoja ekonomske suradnje.

“Prvo je, što se naravno očekuje u srpnju ove godine da krene sa funkcioniranje Sporazuma o slobodnoj trgovini, te da se vidi kako da unaprijedimo našu strukturu izvoza prema Kini, s obzirom na to da je četiri puta manji izvoz iz Srbije u Kinu nego što je uvoz iz Kine u Srbiju.

S druge strane, kada govorimo o infrastrukturnim projektima u kojima su kineske kompanije izvođači radova, a prije svega tu mislimo na EXPO 2027, potrebno je da što više srpskih kompanija bude uključeno kao podizvođači, kao što su to mikro, mala i srednja privredna društva, imajući u vidu da se na tako značajnom projektu stječu reference koje se kasnije mogu kao iskustvo koristiti na tenderima ne samo u Srbiji nego i u Europi”, rekao je Stanić. 

Kada je riječ o proboju na kinesko tržište, Stanić je naveo da Srbija izvozi u Kinu uglavnom sirovinsku bazu kao što je bakar, čelik i drvna građa. 

“Ideja je da tamo gdje imamo određene komparativne prednosti, kao što je na primjer prehrambena industrija, pokušavamo doći do kineskog ogromnog tržišta, to je naravno kada je u pitanju proizvodnja hrane kao finalnih proizvoda, a sa druge strane, bezalkoholnih, alkoholnih pića i vina.

Naravno, to ne može biti značajan zamah srpskom gospodarstvu kada se govorimo o vinima, što se često ističe, ali ono što je bitno istaći i mnogi investitori koji bi dolazili ovdje da investiraju, koji već tu jesu, mogli bi koristiti taj sporazumom kako bi plasirali svoje proizvode na kinesko tržište po tim beneficijama”, rekao je Stanić. 

Sugovornik Euronewsa Srbija je rekao kako u samom sporazumu postoje mehanizmi zaštite domaćeg gospodarstva.

“Ukoliko se tržište Srbije preplavi određenim proizvodima i krene gušiti jednostavno domaću proizvodnju u Srbiji, onda postoji mogućnost vraćanja carina kakve su bile prije uspostavljanja tog Sporazuma o slobodnoj trgovini, rekao je Stanić. 

Stanićevo mišljenje dijeli i potpredsjednik Vlade i ministar financija Siniša Mali. “Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, koji stupa na snagu 1. srpnja, uz EXPO 2027. najveća je razvojna šansa naše zemlje u sljedećih 15 do 20 godina”, rekao je Mali na Televiziji Pink.

Sporazum o slobodnoj trgovini, s jedne strane, omogućava uvoz iz Kine one robe koja se ne proizvodi u Srbiji, poput mobilnih telefona, te da će smanjenjem carina naši građani dobiti jeftinije proizvode.

Otvaranje tržišta
“S druge strane, naravno, gledali smo zaštititi našu industriju, pa za neke proizvode imamo prijelazno razdoblje od 15 godina, a to je jako važno. Taj sporazum će nam pomoći da motiviramo domaće proizvođače da budu konkurentniji i atraktivniji”, rekao je.

Naveo je da nam se otvara najveće tržište na svijetu sa srednjom klasom od 400 milijuna ljudi, što je, prema njegovim riječima, potencijal koji se ne može zanemariti.

Istaknuo je da se carine za ulazak proizvoda u Kinu kreću od 38 do 62 posto, što opterećuje izvoz u tu zemlju, a smanjenjem i ukidanjem carina, kakvo smo dobili, povećava se konkurentnost, prenosi Tanjug.