Rok za uplatu dionica koje su u postupku dokapitalizacije Petrokemije upisali postojeći dioničari iscurio je, a i dalje je visina konačnog povećanja temeljnog kapitala – nepoznanica.

Tek je iz redova državnih dioničara Poslovni dnevnik došao do informacije da su sudjelovala njih tri od četiri, a uplatili su nešto više od 12 milijuna eura za novi paket dionica. Izdanjem novih dionica trebao bi se značajno smanjiti udjel države, koji je dosad bio na razini od 45,17%, jer se očekuje veće učešće većinskog vlasnika, turske grupacije Yildirim.

No, za javnost nije još dostupna informacija s koliko je kapitala u konačnici sudjelovao Yildirim i koliko će država nakon svega ostati zastupljena u novoj strukturi.

Od kada je ušao u pregovore oko preuzimanja Petrokemije Yildirim otvoreno pokazuje da je zainteresiran za 100-postotno vlasništvo, no postignut je načelan dogovor da se država zadrži u vlasničkoj strukturi, s kontrolnim paketom. Jesu li se turski partneri i držali tog ‘džentlmenskog sporazuma’?

Predstavnici Uprave Petrokemije, svi iz redova Yildirima, postupak su pokrenuli s prijedlogom da se postojeći temeljni kapital kutinske tvrtke s 55 milijuna eura poveća za najmanje 70, a najviše 140 milijuna eura. Kako izostaju službene informacije, tako su počele kolati različite brojke o visini kapitala koje u Petrokemiju unosi Yildirim, od 77 do čak 120 milijuna eura. Iako je prvotno najavljivano da će svi dioničari iz redova državnih tvrtki i institucija sudjelovati u postupku, iz Plinacroa potvrđuju da su se povukli.

“Plinacro u postupku dokapitalizacije nije sudjelovao s obzirom na značajan trenutačni investicijski ciklus te provođenje važnih strateških projekata Republike Hrvatske, a sve u cilju razvijanja i održavanja sigurnog, pouzdanog i učinkovitog transportnog sustava”, poručili su iz Plinacroa, koji je do sada držao 5,45% dionica. Janaf je imao udjel od 9,09%, a odlukom svoje skupštine išao je s uplatom na razini od gotovo 2,84 milijuna eura.

CERP je dosad bio u posjedu 17,9% dionica, u postupku dokapitalizacije sudjelovao je s 5,59 milijuna eura. U Fondu za financiranje razgradnje NEK, inače s udjelom od 12,73%, kažu da su u postupku dokapitalizacije upisali 3,87 milijuna dionica Petrokemije. Cijena dionice inače je 1,0272 eura, pa je uplata Fonda nešto veća, oko 3,98 milijuna eura.

Utjecaj ratova i recesije
No, kakav će nakon ovih uplata biti i udjel u novoj vlasničkoj strukturi iz redova države još ne izlaze u javnost, dok se, ističu, ne dobije konačna informacija o ukupnom broju upisanih dionica.

Prošla poslovna godina, u kojoj je i provedeno konačno Yildirimovo preuzimanje većinskog udjela, 54,52% dionica, akviziranjem tvrtke Ine i PPD-a Terra Mineralna gnojiva, za kutinskog je proizvođača mineralnih gnojiva bila po ostvarenim rezultatima jedna od najlošijih.

Prema podacima Fine, ukupni su prihodi u odnosu na 2022. pali za 63% i iznosili nešto manje od 98 milijuna eura, a nakon nekoliko pozitivnih godina, 2023. je završila s gubitkom od gotovo 63 milijuna eura, te uz negativan EBITDA od 45 milijuna eura. I u 2022. su prihodi Petrokemije bili oslabili (s 290 milijuna iz 2021. na 262 milijuna eura), a lanjski pad ne čudi ako se zna da su proizvodni pogoni gotovo godinu i pol bili neaktivni.

No, i iz prezentacije financijskog izvješća Yildirim grupe za prošlu godinu vidljivo je da su njezini ukupni poslovni rezultati bili slabiji – konsolidirani prihodi za četvrtinu manji nego u 2022., a EBITDA se gotovo prepolovila. Prvi čovjek Yildirima Robert Yüksel Yıldırım u osvrtu ističe da su na to utjecali ratovi i recesija u nekim zemljama, no to nije zaustavilo aktivnosti kompanije koja tvrtke ima u više od 50 zemalja i zapošljava više od 25 tisuća radnika, te posluje u niz sektora.

U slučaju RH, jedna od niša u kojoj dodatno imaju ambicije je lučka industrija. Petrokemija, naime, u svom vlasništvu ima Luku Šibenik, s kojom turska grupacija u svom portfelju sada ima ukupno 24 luke u 12 zemalja. Šibensku luku Yildirim ove godine najavljuje potpuno odvojiti od tvornice i integrirati u svoj Yilport Holding.

U planu su velike investicije u Luku, modernizaciju i nadogradnju kapaciteta i jačanje segmenta lučkih usluga. U Yildirimu to vide ne samo kao jačanje prisutnosti u regiji, već i kao priliku da jačanjem Luke omoguće i da “proizvod novostečene tvornice dosegne nova tržišta”.

Koliko je, pak, za Yildirim važno preuzimanje Petrokemije, pokazuju i podaci o kapacitetima koje ima segmentu industrije gnojiva, koji je pod tvrtkom Yilfert. S prošlogodišnje dvije akvizicije, Petrokemijom i tvrtkom Roiserom (koja posjeduje pogone u Nizozemskoj i Belgiji), njezini su proizvodni kapaciteti ukupno podignuti na 3,8 milijuna tona godišnje, a u tome kutinski čine 1,2 milijuna tona.

No, u prošloj godini, kako se vidi iz izvješća, proizvodnja u Kutini je bila na razini od 594 tisuće tona, a prodaja na 202 tisuće tona. U planovima za ovu godinu, pak, zacrtano je da se proizvodnja podigne na 748 tisuće tona, a prodaja na 543 tisuće tona.

Projekti su tu, ali…
Skepsu koja u domaćoj javnosti postoji oko planova turskih vlasnika umanjit će navođenje cijelog niza projekata koji su, po kompanijskom izvješću, već pripremljeni za modernizaciju pogona i smanjenju emisija dušikovih oksida i ispunjavanju uvjeta okolišnih dozvola u Tvornici amonijaka.

Već su spremne i dvije studije izvodljivosti za projekte smanjenja emisije stakleničkih plinova i energetsko poboljšanje, projektna dokumentacija za izgradnju nove jedinice za sintezu amonijevog nitrata, predviđa se i sanacija objekata, povećanje skladišnih kapaciteta, nabava novih transportnih vozila. Ostaje, dakle, samo vidjeti s koliko će dodatnog kapitala Yildirim ići u realizaciju planova.