Prema Indeksu ljudskog razvoja (Human development indeks, HDI), kojeg objavljuje Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Hrvatska se nalazi u kategoriji zemalja s vrlo visokim indeksom ljudskog razvoja.

Prema objavljenom mjerenju, koje se provodi od 1990., a koje za procjenu kvalitete života pojedine zemlje ne uzima samo BDP, već visinu bruto nacionalnog dohotka (BND) po stanovniku te još dvije komponente – očekivani životni vijek i obrazovanje – Hrvatska zauzima visoku 39. poziciju od 193 promatrane zemlje.

Prema HDI-u BND po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 34,3 tisuće dolara, očekivani životni vijek je 79,2 godine, a obrazujemo se u prosjeku 12,3 godine. Ipak, u odnosu na posljednje računanje (2021.), pali smo za dvije pozicije.

Švicarska i dalje lider
Švicarska je pak zadržala prvo mjesto s BNP po stanovniku od 69,4 tisuća dolara, očekivanim životnim vijekom od 84,3 godine i prosječnim školovanjem od 13,9 godina. Prema Indeksu ljudskog razvoja najgore je biti stanovnik Somalije u kojoj bruto nacionalni dohodak iznosi tek 1072 dolara, ljudi se u prosjeku školuju tek 1,9 godina, a očekivani životni vijek je samo 56,1 godinu.

U prvih deset zemalja u kojima je standard života mjeren indeksom ljudskog razvoja najbolji, čak je sedam europskih zemalja. Ostale tri su Hong Kong (4.), Singapur (9.) i Australija (10.). SAD, država s najvišim svjetskim BDP-om, prema ovom indeksu nalazi se na 20. mjestu.

Ipak, nedavno objavljen UNDP-ov indeks, pokazuje vrlo zabrinjavajuće trendove. Kako piše u izvješću, bogate su države zadržale rekordnu razinu ljudskog razvoja, dok je u pola najsiromašnijih država nazadovala. “Očekuje se da će HDI dostići rekordne razine u 2023. nakon oštrog pada tijekom 2020. i 2021. Međutim, taj je napredak iznimno neujednačen”, piše u izvješću.

Nejednakosti na svjetskoj razini rezultat su velikih ekonomskih koncentracija. Primjerice, kaže HDI izvješće, gotovo pola svjetske trgovine robom, koncentrirano je u tri ili čak manje država. Usto, tržišna kapitalizacijA svake od tri najvećih tehnoloških kompanija u 2021. bila je veća od BDP-a više od 90 posto zemalja. Tržišna kapitalizacija Applea 2021. bila je veća od BDP-a Brazila, Italije, Rusije, Kanade…

“Sve veći raskorak u ljudskom razvoju pokazuje da je trend kontinuiranog smanjena nejednakosti između bogatih i siromašnih nacija, koji je trajao dva desetljeća, sada preokrenut”, upozorava Achim Steiner, čelni čovjek UNDP-a.

Paradoks demokracije
Kao rastuće izazove današnjeg svijeta izvješće navodi deglobalizaciju i političku polarizaciju. Niti jedan od ovih trendova, naime, ne pridonosi smanjenju nejednakosti i rastu životnog standarda. Deglobalizacija, napominju autori Izvješća, nije niti ostvariva, niti realna.

“Niti jedna regija nije niti blizu samodostatnosti. Sve ovise o uvozu iz drugih regija, i to najmanje 25% jednog ili više važnih proizvoda i usluge”, upozoravaju autori. Prvi čovjek UNDP-a tome dodaje da odbijanje ulaganja u druge države predstavlja veliku opasnost našem blagostanju i sigurnosti.

U izvješću se navodi istraživanje koje ukazuje da zemlje s populističkim vladama ostvaruju niže rasta BDP-a. No, suočavamo se i s “paradoksom demokracije”. Dok je podržava 9 od 10 ljudi, pola svjetskog pučanstva izražava podršku liderima koji demokraciju podcjenjuju.