Energetske zajednice uzbudljivo su i novo rješenje za dijeljenje obnovljivih izvora energije. Njihova mogućnost dolaska u Hrvatskoj postoji još od 2020. godine kada je usvojen Zakon o tržištu električne energije, no njihovo ‘postavljanje na noge’ ide sporo zbog brojnih propisa i zahtjeva s regulatorne strane.

No skupina stručnjaka iz IT tvrtke Syntio i inženjering tvrtke Grid One osmislili su platformu My Energy Community koja će bitno olakšati funkcioniranje energetskih zajednica. Syntio i Grid One zajedno su razvili hardversko i softversko rješenje za upravljanje energetskim zajednicama koje potiče građane na aktivno sudjelovanje u energetskoj tranziciji, demokratizaciji i decentralizaciji energetskog sektora.

My Energy Community platforma bazirana je na podatkovnoj platformi u računalnom oblaku, što omogućuje široku dostupnost budućim korisnicima, jednostavnije umrežavanje s mjernim mjestima i povećanje performansi platforme s rastom broja korisnika.

Plasirati na inozemno tržište

Goran Jurišić, osnivač tvrtke Grid One, pojasnio je kako njihovi direktni klijenti nisu sami članovi energetskih zajednica nego entiteti koji će se baviti organiziranjem energetskih zajednica.

“Naši klijenti bit će REGEA, ZEZ, INERGA i slični. Sve one energetske zajednice koje će biti osnovane i prodavati krajnjem korisniku. Koristit ćemo B2B model”, rekao je Jurišić.

Ključna inovacija ove platforme je rad u stvarnom vremenu, što se postiglo razvojem vlastitog hardvera za dohvaćanje mjernih podataka u stvarnom vremenu, kao i razvojem korisničkog upravljačkog sučelja i modela dijeljenja energije.

“Ništa tehnički slično ne postoji u Europi. Druge države su razvile i koriste softverske modele koji su više obračunski, a mi imamo komponentu rada u stvarnom vremenu, pa svi odmah mogu vidjeti ‘evo imamo višak električne energije u zajednici i možemo je potrošiti’.

U drugim europskim zemljama to je više obračunski alat, gdje korisnik na kraju mjeseca samo vidi koliko je potrošeno i koliko treba platiti. Ideja je i bila razviti softver u Hrvatskoj, ovdje ga testirati i nakon toga ga plasirati u Europu. Ako za pet godina u Hrvatskoj imamo tisuću energetskih zajednica koje koriste našu platformu, a nijednu van zemlje, nismo uspjeli’’, naglašava Jurišić.

Razvoj vrijedan milijun eura

Čelni čovjek Grid Onea procjenjuje da je ukupan investicijski trošak od početka do kraja projekta oko milijun eura, a sve je počelo s idejom formiranom u 2020. godine. Dio je prikupljen kroz europske razvojne projekte, a dio je financiran vlastitim sredstvima.

Na platformi su dostupni podaci o dijeljenju energije i raspoložive količine energije iz različitih izvora s pripadajućim cijenama. Jurišić procjenjuje kako bi osim za lokalne zajednice, dijeljenje energije kroz energetske zajednice bilo odlično i za male poduzetnike koji sada plaćaju znatno višu cijenu od običnih građana.

“Dva su modela energetskih zajednica, u jednom se ljudi udruže i zajedno ulažu u primjerice sunčanu elektranu, to je preslika crowdfundinga. Drugi model se koristi kad već imate postojeću elektranu i višak energije umjesto u mrežu predajete drugom korisniku iste zajednice.

Ne mora biti zajednički investirano, no tada je drugačiji način obračuna te energije. Kad zajednički investirate, koliko uložite, toliko dobijete. U drugom modelu, ne ulažete ništa, koliko god dobijete od susjeda, dobro. Zato je bitno imati podatke u stvarnom vremenu, jer znate kad je energija na raspolaganju”, rekao je Jurišić.

I sam napominje kako zna da laicima koji se upuštaju u energetske zajednice nije lako, no njima kao energetičarima je lakše i zato žele da njihova energetska zajednica bude kao svjetionik za druge. Sa svima će rado podijeliti kako su uspjeli u registraciji svoje zajednice i koji su dokumenti potrebni.

“Surađujemo s HEP grupom, kao energetičari razumijemo koji su njihovi problemi i shvaćamo zašto njih neke stvari muče. Nisu oni zaustavljivači kakvima se doživljavaju, već imaju tehnička ograničenja, te organizacijske i softverske probleme koje moraju riješiti. Mi relativno brzo napravimo softver, oni nemaju tu dinamiku jer su ograničeni nekim internim pravilima”, kazao je Jurišić.

Uređaj i softver koji su razvili čine cjelinu, no uređaj će se prodavati jednokratno, a na softver će se trebati pretplatiti. Planiralo se ići s cijenom uređaja od 20 eura. Uređaj služi za preuzimanje podataka iz brojila, a korisnik na mobitelu ima aplikaciju s pomoću koje u svakom trenutku ima pregled što se događa na razini čitave energetske zajednice. Cijena pretplate na softver korelirat će s uštedom krajnjeg korisnika.

Možemo biti kao Austrija

U obje tvrtke, snažno vjeruju u ovaj projekt, kao i u sveukupno mogućnost zelenog gospodarstva u našoj zemlji. Jurišić naglašava kako se ljudi okreću zelenom gospodarstvu jer je postalo financijski isplativo, a i sam je dobio puno upita od brojnih općina i gradova koji su zainteresirani uključiti sebe i svoje građane u ovakve projekte. Prema njegovoj ocjeni, Hrvatska brzo može doseći najrazvijeniju europsku državu po pitanju energetskih zajednica – Austriju.

“Austrijanci predvode cijeli pokret energetskih zajednica, a ima i drugih država koje to pokušavaju ponoviti. Austrija ima 1300 energetskih zajednica, a 2021. su imali svega pet. Dakle, imali su ogroman skok u tri godine i nisu toliko ispred nas. Mi za tri godine isto možemo imati tisuću registriranih energetskih zajednica u Hrvatskoj”, vjeruje Jurišić.