Korporativno upravljanje je važno jer, između ostalog, govori o investicijskoj klimi države i povjerenju ulagatelja u tržište kapitala, ali je i ključno za pristupanje Hrvatske OECD-u. Da smo na dobrom putu potvrđuje i Andreja Hašček iz Hanfe, koja tvrdi da će sve potrebne promjene biti provedene do kraja ove godine
Rodna ravnoteža u upravnim i nadzornim odborima, digitalna i zelena tranzicija te održivost i otpornost društava, ključne su promjene koje se trenutno događaju u području korporativnog upravljanja.
Usvajanjem dobrih praksi korporativnog upravljanja, društva postaju djelotvornija u svojim poslovnim aktivnostima, otvorenija prema promjenama i prilagodbama, uključivija prema svim dionicima, uspješnija u upravljanju rizicima te, ne manje važno, otpornija na neočekivane okolnosti i šokove, poput nedavne pandemije ili aktualnog rata u Ukrajini.
Korporativno upravljanje poželjan je sustav vrijednosti koji se neprekidno preispituje u cilju prepoznavanja područja koja je potrebno unaprijediti, prilagoditi promjenama te prepoznati kao značajnima.
Gdje je tu Hrvatska, kakve trendove očekujemo, ali i koje zakonske promjene uskoro stupaju na snagu, otkriva Andreja Hašček, voditeljica Direkcije za superviziju izdavatelja u Sektoru za superviziju tržišta kapitala Hanfe.
Hanfa i Zagrebačka burza još su u 2007. donijele Kodeks korporativnog upravljanja za sve izdavatelje dionica na domaćoj burzi. Što se od tada do danas u tom području promijenilo?
Ako govorimo o domaćem tržištu, Hrvatska se nakon ulaska u EU uskladila s europskim propisima iz područja izvještavanja i transparentnosti izdavatelja, što je dovelo do njihove veće i kvalitetnije otvorenosti prema dioničarima, ostalim dionicima na tržištu te Hanfi kao regulatoru.
Postavši dio jedinstvenog europskog tržišta (uključujući i nedavne integracije u europodručje i šengenski prostor), izdavatelji na Zagrebačkoj burzi postali su ravnopravni nositelji svih promjena koje se događaju u pogledu korporativnog upravljanja, što im osigurava bolju poziciju i vidljivost kako na europskom tako i na svjetskom tržištu. Možemo reći da se fokus korporativnog upravljanja polako, ali sigurno mijenja, odnosno da se s unutarnjih odnosa prenosi na odnose i položaj izdavatelja prema trećima, primarno prema radnicima, društvu, okolišu i poslovnim partnerima.
Korporativno upravljanje važno je i mnogim svjetskim organizacijama, posebno u svjetlu održivosti i ESG čimbenika. Također, jedno je od važnih područja u procesu pristupanja Hrvatske OECD-u.
Da, dobar okvir korporativnog upravljanja pojedine države i dobro korporativno upravljanje izdavatelja uvijek je važan čimbenik i predmet preispitivanja svih relevantnih svjetskih i europskih organizacija (OECD, EBRD, Svjetska banka). Naime, kroz korporativno upravljanje zaključuje se, između ostalog, o investicijskoj klimi pojedine države i povjerenju ulagatelja u tržište kapitala.
Neizostavna tema posljednjih nekoliko godina, ne samo tih institucija, već i globalnog financijskog i poslovnog svijeta, svakako je tema održivosti i ESG čimbenika. OECD je također prepoznao tu temu kao ključnu za poslovanje izdavatelja te ju je ugradio u izmijenjena OECD/G20 načela korporativnog upravljanja iz 2023. godine.
Kako OECD vidi to područje u Hrvatskoj, gdje smo blizu standardu, gdje bolji, a u kojim područjima ćemo tražiti poboljšanja?
Što se tiče hrvatskog puta prema članstvu u OECD-u, možemo reći da smo zadovoljni dosadašnjim tijekom postupka u dijelu koji se odnosi na procjenu usklađenosti hrvatskog okvira korporativnog upravljanja s načelima OECD-a kao i samom suradnjom Hanfe s OECD-om.
Unaprjeđenje okvira korporativnog upravljanja koje ćemo u tom procesu izvršiti odnosi se na transparentnost međudioničarskih ugovora, transakcije s poveznim osobama, neovisnost članova nadzornog i revizijskog odbora, održavanje glavnih skupština dioničara na daljinu (virtualno ili hibridno) te općenito povećanje orijentiranosti izdavatelja na temeljne odrednice njihova odnosa prema dioničarima i ostalim dionicima.
Provest će se također i unaprjeđenje u dijelu postizanja održivosti i otpornosti, izvještavanja o ESG čimbenicima (primarno implementacijom Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti), rodne ravnoteže i upravljanja rizicima, posebice u okviru digitalne tranzicije. Radi se o unaprjeđenjima koja se očekuju od svih postojećih i budućih članica OECD-a pa će Hrvatska i na taj način stati uz bok najrazvijenijim svjetskim gospodarstvima.
Zadali smo si ambiciozne rokove jer smatramo da te promjene možemo provesti brzo s obzirom na dosadašnju ostvarenu razinu korporativnog upravljanja u Hrvatskoj te očekujemo da će sve one biti provedene do kraja 2024. godine.
Već tri godine zaredom dodjeljujete priznanja poduzećima za najvišu razinu usklađenosti s Kodeksom korporativnog upravljanja. Koje vrste kompanija bilježe najveće pomake i orijentaciju prema načelima korporativnog upravljanja?
Unaprjeđenja i pomake treba uvijek promatrati na pojedinačnoj osnovi. Korporativno upravljanje počiva na primjeni načela “postupi ili objasni”. Dobro rješenje za jedno društvo ne znači da jednako djelotvorno može biti implementirano kod drugog društva. Isto tako, na našem tržištu imamo društva s različitim polazišnim standardima korporativnog upravljanja pa tako u posljednjih nekoliko godina bilježimo velike pomake u razini usklađenosti kod društava s nižom razinom usklađenosti, dok kod društava s usvojenim najvišim standardima korporativnog upravljanja bilježimo manje pomake u unaprjeđenju.
U pravilu veću razinu usklađenosti s dobrom praksom korporativnog upravljanja pokazuju društva koja se financiraju na tržištu kapitala, posluju na stranim tržištima, u većinskom su ili pretežitom stranom vlasništvu, imaju velik spektar različitih poslovnih aktivnosti te su duži niz godina prisutna na tržištu kapitala. Takva će društva u pravilu imati bolju kvalitetu izvještavanja i organizacijske jedinice za odnose s ulagateljima te će preuzimati aktivniju ulogu u zajednici u kojoj posluju.
Ove godine očekuju se velike zakonske izmjene koje će uvesti obavezu da kompanije uz financijsko izvješće objavljuju i izvještaj o korporativnoj održivosti. Koliko je to zahtjevno za kompanije i što će to po Vašem mišljenju u pogledu njihove održivosti promijeniti?
Promjena koja nam dolazi implementacijom Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) bit će ogromna kako u izvještajnom tako i regulatornom smislu. Najveća promjena koju očekujemo trebala bi se dogoditi u načinu poslovanja i upravljanja društava jer ih izvještavanje o korporativnoj održivosti treba ponukati na to da usmjere svoje poslovne aktivnosti prema održivosti i usvoje strategije za ostvarenje ciljeva poveznih s održivošću.
CSRD značajno proširuje krug obveznika izvještavanja. U Hrvatskoj se taj broj širi s 40-ak velikih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi na srednje i male izdavatelje na burzi, kao i na sva velika društva koja nisu uvrštena na burzu (njih oko 400). Jedan dio tih obveznika izvan burze vjerojatno još uvijek nije ni upoznat sa zahtjevima koje im CSRD nameće te će takva društva trebati dodatno potaknuti i uputiti u njihove obveze kako bi se na vrijeme pripremila za navedeno izvještavanje.
Kakvu kvalitetu izvještavanja očekujete?
Prvi CSRD izvještaji, oni velikih izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, trebaju biti objavljeni već do 30. travnja sljedeće godine. To znači da izdavatelji već sada trebaju biti u mogućnosti identificirati područja i procese o kojima moraju izvještavati, prikupljati i obrađivati podatke s tim u vezi te sastaviti izvještaj o korporativnoj održivosti u skladu s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS) primjenjujući odgovarajuću taksonomiju.
Radi se o iznimno zahtjevnim, opsežnim i vremenski intenzivnim procesima. CSRD izjednačava važnost izvještavanja o korporativnoj održivosti s važnošću financijskog izvještavanja. Očekujemo da će biti potrebno nekoliko godina dok ne postignemo potpunu očekivanu kvalitetu izvještavanja prema zahtjevima iz CSRD-a i da izvještavanje prema CSRD-u postigne svoju krajnju svrhu.
I to ne toliko zbog nedostatka relevantnih podataka kod izdavatelja. Na razini EU-a nije usvojena sva relevantna regulativa, a promišljanje o korporativnoj održivosti i njezinu utjecaju na ESG pitanja još uvijek je u začetku. Ipak, očekujemo da će to izvještavanje pridonijeti bržoj transformaciji društava prema ESG poslovanju, a što će dovesti do snažnijeg uključivanja održivosti u svakodnevno poslovanje izdavatelja.
Koje su, po Vašem mišljenju, najvažnije komponente dobrog korporativnog upravljanja? Je li to transparentnost, sprječavanje sukoba interesa, neovisnost institucija ili nešto drugo?
Sva područja korporativnog upravljanja moraju biti dobro postavljena i razvijena da bi se postigao učinak dobrog korporativnog upravljanja (povjerenje svih dionika) jer su sva područja međusobno povezana i utječu, ovise ili proizlaze jedno iz drugoga. Ako bih baš morala odabrati jedno područje, onda bi to bilo vođenje, konkretno integritet članova nadzornog odbora i uprave te njihovo znanje i iskustvo. Dobro posloženo vodstvo svojim će usvojenim sustavom vrijednosti i integritetom postaviti dobar okvir korporativnog upravljanja i odrediti ispravna očekivanja dionika.
Velik naglasak u području korporativnog upravljanja stavljen je na težnju da se konačno ostvari rodna ravnoteža na najvišim rukovodećim pozicijama. Kakve trendove u tom pogledu bilježimo u Hrvatskoj? I što se još u tom dijelu čini da bismo došli do većeg udjela žena u upravama i nadzornim odborima kompanija?
Hrvatska nažalost u ovom trenutku ne pokazuje zadovoljavajuće rezultate kada govorimo o zastupljenosti žena u upravama i nadzornim odborima izdavatelja na Zagrebačkoj burzi. U posljednjem Hanfinu godišnjem izvještaju vidljivo je da u razdoblju od 2018. do 2022. imamo trend blagog povećanja udjela žena u upravi (od 13 % do 16 %) i nadzornom odboru (od 21 % do 23 %). Prosjek udjela žena u upravi izdavatelja u promatranim godinama iznosi 15 %, a u nadzornom odboru izdavatelja 22 %.
To je daleko ispod razine koja se treba postići do 30. lipnja 2026. primjenom Direktive o rodnoj ravnoteži, koja traži da žene zauzimaju najmanje 40 % neizvršnih i 33 % izvršnih direktorskih pozicija. Treba pričekati i vidjeti na koji će način ti zahtjevi iz Direktive biti implementirani u Zakon o trgovačkim društvima, kao i hoće li se oni proširiti i na uprave i nadzorne odbore društava koja nisu na Zagrebačkoj burzi, primjerice na velika društva koja su obveznici izvještavanja o korporativnoj održivosti.
Kako ubrzati proces postizanja rodne ravnopravnosti?
Procesima odabira kandidata treba pristupati sustavno i transparentno. To nikako ne isključuje stručnost, znanje, iskustvo i/ili neovisnost članova uprave i nadzornog odbora, štoviše, to se podrazumijeva, dok postizanje rodne ravnoteže postaje samo još jedan od osnovnih kriterija koje je potrebno uzeti u obzir kod odabira članova uprave i nadzornog odbora. Kako bi se osigurali preduvjeti ispunjavanja kriterija stručnosti, znanja i iskustva, potrebno je ženama omogućiti ostvarivanje tih preduvjeta na nižim upravljačkim razinama. Isto tako, postizanje ciljeva u vezi s rodnom ravnotežom treba uskladiti sa zahtjevima postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao i zahtjevima u vezi s transparentnošću plaća.
Udio žena u upravama i nadzornim odborima područje je koje godinama pratimo i koje ističe ravnotežu kao značajan cilj pri postizanju dobrog okvira korporativnog upravljanja. Uz praćenje izvještavanja dodatno ćemo tu temu činiti aktualnom i tako poticati poduzeća na poželjne, ali i regulatorne promjene. Bez te ravnoteže neće biti ni dugoročne održivosti gospodarstva.
* Sadržaj omogućila Hanfa
