Osim radova na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu i drugih investicija u gospodarske objekte privatnog sektora, konjuktura u graditeljstvu se temelji i na investicijama u infrastrukturne objekte putem javne nabave kao i obnove potresom pogođenih krajeva. Obzirom na prijedloge koje komuniciramo putem HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva čiji sam predsjednik, istaknuo bi dio rješenja koja bi dala vjetar u leđa domaćem graditeljstvu.
Nelojalna konkurencija (subvencioniranih) kompanija iz trećih zemalja
Svjedoci smo sve većeg sudjelovanja u postupcima javne nabave za velike građevinske projekte u Hrvatskoj od strane kompanija iz trećih zemalja. Hrvatsko tržište kao članice Europske unije je otvoreno za tržišnu utakmicu, ali smatramo da se mora voditi pod istim uvjetima. Obzirom na učestalije slučajeve znatno nižih cijena ponuđenih od stranih kompanija, koje obzirom na udaljenost sjedišta i sve logističke troškove, bi u pravilu morale biti nekonkurentne, otvoreno je pitanje strukture njihova prihoda u vidu subvencija matične države. Podsjećamo da je Zakon o javnoj nabavi načelno u članku 289. st. 6. slučaj niske cijene zbog državne potpore, definirao kao razlog za odbijanje ponude, u praksi se ta odredba prema našim informacijama nije nikad primijenila. Budući je hrvatsko građevinarstvo u procesu razvoja, nakon propasti najvećeg broja velikih građevinskih poduzeća, nelojalna konkurencija imala bi pogubne učinke, te je zakonodavno i faktičnim djelovanjem Države potrebno osigurati jednake tržišne uvjete za sve sudionike. Glavne poluge u tom pravcu su slijedeće:
Dosljedna primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo
Kolektivni ugovor za graditeljstvo jedan je od pionira socijalnog pregovaranja partnera (država, poslodavci, sindikati) u gospodarskim granama. Prije svega zalažemo se za kontrolu poštivanja kolektivnog ugovora od strane nadležnih državnih organa, a po mogućnosti i tijela drugih socijalnih partnera
Izmjene Zakona o javnom nabavi
Osnove za isključenje gospodarskog subjekta Poštivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, čija je primjena proširena na cijeli sektor graditeljstva, temeljna je pretpostavka ravnopravne tržišne utakmice. Do sada se taj uvjet, iako je predviđen u fakultativnim razlozima isključenja u Zakonu o javnoj nabavi, uopće se ne primjenjuje, što pogoduje značajnoj poreznoj evaziji i povredi prava radnika na odgovarajuće doprinose posebice za mirovinsko osiguranje.
Ustupanje resursa – formalizam: Odredba članka 273. (Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata) nesposobnim natjecateljima omogućava fiktivno dokazivanje ekonomske, financijske, stručne i tehničke sposobnosti putem fiktivnih izjava o ustupanju resursa te time omogućava da se zaobiđu svi uvjeti koje je naručitelj propisao u pogledu navedenih sposobnosti. U postupku nadmetanja često nisu nedvojbeno utvrđena pravila kojima se utvrđuje sposoban ponuditelj koji vlastitim resursima može izvesti radove koji su predmet javne nabave. Izuzetno niska ponuda U zakonu nije uređen postupak utvrđivanja primjerene cijene izvođenja radova ispod koje ne bi trebalo prihvaćati ponudu (ustupanje radova po cijeni koja je niža od primjerene odnosno niža od stvarnih troškova tj. stvarne cijene koštanja, što je pogubno za hrvatsko gospodarstvo, te se, u pravilu fiktivnim dokazima ili obrazloženjima ponuditelja, naručitelja dovodi u obvezu prihvaćanja ponuda za koje je razvidno da nisu realne.
Donošenje posebnog Zakona o javnoj nabavi radova male vrijednosti ( ispod europskih pragova).
U odnosu na države članice Europske unije, hrvatski poslodavci u graditeljstvu nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju jer nisu doneseni propisi koji podrobno uređuju ustupanje građevinskih radova, osim Pravilnika o javnoj nabavi radova obnove od potresa. Naime, u mnogim državama članicama Europske unije postoje nacionalni propisi koji uređuju samo ustupanje radova do europskih pragova. Takvim zakonom moglo bi se transparentnije urediti postupak javne nabave radova sukladno dobrim praksama zapadno europskih država kao npr. naplati dodatnih radova i više radnji, koji je trenutno dugotrajan, a često i nenaplativ što građevinskim tvrtkama stvara velike gubitke.
Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima (članaka 626. i 627.)
Izmjenama zakona potrebno je urediti pravo na razliku u cijeni u slučaju povećanja cijena troškova građenja i to u pogledu jasnijeg određivanja polaznog vremena za praćenje rasta troškova, tako i preciznijeg definiranja primjene rasta troškova obzirom na ugovorenu vrstu cijena tj. razlika u cijeni kod ugovaranja jediničnih cijena ili kod ukupno ugovorene cijene. Pored toga potrebno je ograničiti raspon rizika kod ugovaranja klauzule fiksna cijena na +- 3 %, u odnosu na važećih 10 %. Rizik od 10 % povećanja troška je nerazuman i negativan za gospodarstvo. Postojeće zakonske norme tu ostavljaju značajne nedoumice na štetu izvođača radova.
Primjena Posebnih uzanci o građenju
Potrebno je u dokumentacijama o nabavi koje utvrđuju javni naručitelji uključivati primjenu Posebnih uzanci o građenju koje su osuvremenjene i objavljene 2021. godine, Radi se o poslovnim običajima koji su ukorijenjeni u hrvatsku građevinsku praksu, te koju poslovna zajednica vrlo dobro poznaje. Smatram da bi tim procesom postupno smanjivan obim primjene FIDIC ugovornih uvjeta, koji su kompliciraniji, nepregledniji, koncipirani za poslovne operacije koje nisu primjerene ugovorima i investicijama u Hrvatskoj, a i forsirani od pojedinih interesnih skupina.
Dualni sistem u SR Njemačkoj
Dualni sistem strukovnog obrazovanja primjenjuje se u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Danskoj i Nizozemskoj uz neznatne modifikacije. Dualni sistem uživa internacionalno veliki ugled i služi kao primjer drugim zemljama koje reformiraju svoj sustav strukovnog obrazovanja np. Mađarska i Rumunjska.
Strukovno obrazovanje
Sistemi obrazovanja gdje je znatno manje učešće praktičnog dijela obuke u kojem je stručno obrazovanje organizirano preko škola (kao u Hrvatskoj) uz slabi angažman gospodarstva, imaju za posljedice da je ulazak u profesionalni radni odnos je teži, njihove poveznice sa svijetom privređivanja su slabije. Dualni sistem osigurava blisku povezanost i optimalnu zastupljenost teoretskog i praktičnog obrazovanja.
Obrazovanje se održava na dva mjesta učenja u strukovnim školama i u poduzećima i obrtima. Strukovno obrazovanje ima za cilj osigurati potrebne kompetencije i kvalifikacije za obavljanje kvalificirane aktivnosti u danas promjenjivom svijetu rada. Također odmah omogućiti potrebno stručno radno iskustvo.
Vjerujemo da bi navedenim promjenama regulative i prakse ostvarili pozitivne gospodarske trendove u graditeljstvu.
Predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i predsjednik Uprave Radnik d.d. Križevci Mirko Habijanec, dipl.inž.građ.
