Upravni odbor Foruma gospodarskih komora Jadransko-jonskih zemalja usvojio je, na sjednici u Mostaru, inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) da nacionalne vlade i Europska komisija donesu hitne mjere usmjerene na ubrzanje i unapređenje protoka robe na graničnim prijelazima između EU i Zapadnog Balkana u Jadransko-jonskoj regiji.

Visoki troškovi
Kako se navodi na web stranici PKS, prema posljednjim raspoloživim podacima, pri prelasku granice teretna vozila čekaju u prosjeku deset sati, a najduže zabilježeno čekanje iznosi čak 36 sati, zbog čega se formiraju kilometarske kolone vozila koje blokiraju zaustavnu i sporu traku auto-puta, što utječe na ukupnu sigurnost, kao i protok putničkog prometa.

“Ovakvi vremenski gubici stvaraju velike financijske troškove kompanijama, a zbog usporenih i otežanih tijekova opskrbe i direktnih troškova transportnog sektora značajno smanjuje konkurentnost proizvoda. Zbog nemogućnosti planiranja vremena provedenih na graničnim prijelazima, onemogućeno je i planiranje preraspodijele vremena vožnje, poštovanje ugovornih obaveza o rokovima isporuke, kao i planiranje zaliha i dinamike proizvodnje”, rekao je Aleksandar Radovanović, voditelj Centra za regionalnu suradnju PKS.

On je istakao kako usvojena inicijativa ima cilj jačanje sigurnosti, stvaranje pouzdanih transportnih veza i uspostavljanje interne povezanosti koja dobro funkcionira kroz bolje željezničke i cestovne prometne veze, ključne za ekonomski i društveni razvoj regije.

Poboljšanje željezničke infrastrukture omogućilo bi vraćanje većeg obujma robe na željeznicu i time relaksiralo cestovni promet i granične prijelaze, kao i značajno smanjenje emisije zagađenja od cestovnog prometa, dodao je Radovanović.

Predugo zadržavanje na cestovnim i željezničkim graničnim prijelazima čini transportni sektor Jadransko-jonske regije manje konkurentnim i podjednako negativno utječe na gospodarstvenike iz zemalja članica EU i Zapadnog Balkana koji koriste Paneuropski koridor 10, i veze sa transeuropskom mrežom prometnica: Mediteranski i koridor Baltičko more – Jadransko more, koji su od velikog značaja za Jadransko-Jonsku regiju. To predstavlja najkraću i najpogodniju rutu za transport robe za sve države Europe i Bliskog Istoka.

Podaci Svjetske banke ukazuju na 26 milijuna sati čekanja kamiona godišnje, na svim graničnim prijelazima između Zapadnog Balkana i EU. Okvirna procjena fiksnih troškova transportnih kompanija je pet eura po satu, što dovodi do podatka o gubitku od 130 milijuna eura godišnje.

Troškovi za sve kompanije, koje sudjeluju u lancima opskrbe su i znatno veći kada se u ovu kalkulaciju uračunaju dodatni gubici – skladištenje, penali zbog kašnjenja u isporukama robe i drugi. Ukoliko bi se prosječno vrijeme za prelazak granice skratilo za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao narasti za tri posto, u srednjem roku, pokazuje izvještaj Svjetske banke.

Značajna razmjena
Forum jadransko-jonskih privrednih komora je poslovna asocijacija osnovana 2001.godine, kao sastavni dio Jadransko-jonske inicijative koja danas ima devet zemalja članica: Albanija, BiH, Grčka, Italija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Članice Foruma su 45 gospodarske komora i drugih javnih i privatnih institucija, a Hrvatska predsjedava do kraja svibnja.

Tržišta zemalja članica Jadransko-jonskog regije su jako značajna za Srbiju. Ukupna robna razmjena Srbije sa zemljama Jadransko-jonske regije prošle godine dostigla je 14,8 milijardi eura, 22 posto više nego godinu ranije.