U travnju prošle godine skupina od gotovo 60 dužnosnika EU-a otputovala je u Švedsku kako bi se sastali s Nasdaq Stockholmom, operaterom vrlo uspješnog dioničkog tržišta u zemlji.

Tijekom dvosatne sesije o “ekosustavima tržišta kapitala”, čelnici burze objašnjavali su zašto se toliko malih i srednjih poduzeća odlučuje listirati u Stockholmu.

U vrijeme kada se Ujedinjeno Kraljevstvo i mnogi drugi bore da privuku inicijalne javne ponude i ‘podebljaju’ volumene trgovanja, Švedska se ističe po tome što ima, u odnosu na svoju veličinu, uspješno tržište kapitala, legije ulagača i koje mami i strane kompanije, piše Financial Times.

Znatna prednost
Kreatori politika u Europi hitno pokušavaju oživjeti tržišta dionica mijenjajući pravila uvrštenja i poticaje za osnivače kompanija i pokušavajući potaknuti ulaganja mirovinskih fondova i maloprodaje u domaće dionice.

No, Švedska već ima znatnu prednost u odnosu na druge jer je mnoge od mjera uvela prije nekoliko godina ili čak desetljeća. Tijekom proteklih 10 godina, 501 tvrtka uvrštena je na burzu u Švedsku, što je brojka koja nadmašuje ukupan broj IPO-a u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj zajedno, podaci su Dealogica.

Velika Britanija je na vrhu sa 765 uvrštenja. Ukupna količina kapitala prikupljenog u IPO-ima u Švedskoj znatno je ispod SAD-a, u kojem kotiraju neke veće švedske tvrtke poput glazbenog servisa Spotify i proizvođača pića Oatly, no nordijska zemlja bila je vrlo uspješna u poticanju manjih domaćih tvrtki da ostanu kod kuće.

“U usporedbi s veličinom zemlje i veličinom burze, švedsko tržište IPO-a definitivno je bilo živahnije dopuštajući manjim tvrtkama da uđu u kotaciju u odnosu na ostale”, rekao je Tony Elofsson, izvršni direktor Carnegie Group.

Prema Adamu Kostyálu, predsjedniku Nasdaqa u Stockholmu, oko 90 posto kotiranih tvrtki ima valuaciju procijenjenu na manje od milijardu dolara. FT piše da je ključni pokretač kultura ulaganja u zemlji, za koju Elofsson kaže da je privukla “svakoga, od čovjeka s ulice do vrlo angažiranih privatnih bankovnih ulagača, poduzetnika, ali i zajednice malih i srednjih ulaganja”, referirajući se na institucionalne ulagače.

Četiri najveća mirovinska sustava u zemlji otprilike su zadržala ili povećala svoje udjele u domaćim dionicama posljednjih godina.

Angažirani mali ulagači
U Ujedinjenom Kraljevstvu, nasuprot tome, domaći dionički udjel među mirovinskim fondovima pao je na oko četiri posto. U međuvremenu, švedska osiguravajuća društva imaju najviše dionica u EU.

Veliki ulagači obično preuzimaju ulogu ključnih ulagača u IPO-ima što daje povjerenje tvrtkama koje se pripremaju za izlazak na burzu, kao i drugim ulagačima, kaže Johnu Thiman, partner u odvjetničkoj tvrtki White and Case u Stockholmu.

“Svaki pojedini uspješan IPO uključio je određenu razinu ulagača temeljaca. Postoji vrlo snažan sentiment dioničkog kapitala od strane čvrstih investitora”, rekao je. Mali ulagači također su veliki kupci švedskih dionica, potpomognuti brojnim reformama u posljednjim desetljećima.

U usporedbi s ostatkom Europe, švedska kućanstva imaju jedan od najvećih udjela svojih ulaganja u poduzeća koja kotiraju na burzi i jedan od najnižih u bankovnim depozitima, dok je financijska pismenost veća nego u Njemačkoj, Francuskoj ili Španjolskoj.