I Europska središnja banka i Narodna banka Srbije prošlog su tjedna zadržale kamatne stope na istoj razini. NBS najavljuje skori povratak inflacije unutar cilja. Istovremeno, cijena nafte i zlata na svjetskom tržištu raste, imamo nove sukobe na Bliskom istoku, rat u Ukrajini ne jenjava…

Sugovornici portala N1 slažu se da na inflaciju u Srbiji značajno utječu vanjski čimbenici na koje ne možemo utjecati.

Vanjski čimbenici
“Puno je stvari koje nas pogađaju, a mi nismo u mogućnosti utjecati na te situacije, događaje i promjene”, kaže za portal N1 profesor ekonomije Veroljub Dugalić. Činjenicu da se Iran uključio u rat na Bliskom istoku Dugalić smatra vrlo ozbiljnom.

“Ne možemo predvidjeti u kojem će smjeru ići sukob između Izraela i Palestine. S druge strane, ni rat u Ukrajini ne jenjava, a Ukrajina je bila žitnica Europe. Rat je izazvao poremećaj na tržištu hrane”, ističe Dugalić.

Napominje da ne treba zaboraviti “velike količine novca koje se daju za naoružavanje u Srbiji s nejasnom svrhom”. “Ako bismo sa sigurnošću mogli predvidjeti što će se tamo dogoditi, onda bismo s velikom sigurnošću mogli predvidjeti što će se ovdje dogoditi s inflacijom. Inflacija se u Europi smiruje, to je istina. No, Srbija je vrlo osjetljiva na promjene koje se događaju u Europi, ali i izvan nje. Prognoza je vrlo neizvjesna”, kaže Dugalić.

Uz to, ističe političku situaciju u Srbiji i problem s izborima, ali i pitanje usvajanja Rezolucije o Srebrenici, što će potencijalno utjecati na pogoršanje odnosa sa zemljama u regiji.

“Gospodarstvo se ne može izolirati od političkih događanja, ono jako ovisi o političkoj situaciji”, navodi. Financijski konzultant Vladimir Vasić također ističe da, kada je riječ o kretanju inflacije i pitanju pada kamatnih stopa – puno toga ne ovisi o Srbiji.

“I tada je bit procjene daleko neizvjesnija nego kad imamo mirniju situaciju u svjetskim okvirima”. Ali kada govorimo o euru i europskoj ekonomskoj politici – sve ovisi o brojnim faktorima. U Europi je značajno usporavanje gospodarske aktivnosti na 0,3 posto predviđenih za ovu godinu, eventualno 0,4 posto, što je vrlo malo.

Brojni su faktori, nije to od jučer – dobna struktura, broj stanovnika, postotak ulaganja itd. Vidite da je Volkswagen, koji je izvozio u Kinu, sada iz Kine počeo uvoziti osnovu za proizvodnju električnih vozila. Tu su i sukobi između Rusije i Ukrajine, što znači da više nema jeftinih energenata”, kaže Vasić. Ipak, kaže kako mu se čini da će EU morati “otpustiti remen”.

Poticanje potrošnje
“Vjerojatno će u lipnju Europska središnja banka sniziti kamatu da ljudi počnu trošiti, da bi se nešto dogodilo, jer ekonomija stane, sutra ćete biti na koljenima”, objašnjava Vasić. Vladimir Vasić kaže da bi zaduženi u eurima već na ljeto mogli očekivati ​​smanjenje kamata.

“Mislim da bi ECB u lipnju i srpnju mogao sniziti vrijednost kamatne stope za 0,25 u prvoj tranši, pa opet za 0,25 do kraja godine, a da će smanjenje 2025. biti još 1,5 kroz cijelu godinu, ako se ništa drastično ne dogodi”, ističe. To je značajno za dužnike u Srbiji, jer je više od 90 posto stambenih kredita u Srbiji indeksirano u eurima.

“Očekujem da će se taj val preliti i na naše tržište krajem ove ili početkom iduće godine, u smislu snižavanja kamatnih stopa kada je riječ o eurima. Siguran sam da će i NBS pratiti ovaj tempo smanjenja referentnih kamatnih stopa ECB-a jer je EU naš najveći vanjskotrgovinski partner. A inflacija nam ide dolje”, kaže Vasić.