Cilj je svake organizacije istaknuti se i prilagoditi dinamičnom tržištu koje se uplivom umjetne inteligencije (AI) u proteklih nekoliko godina značajno izmijenilo. O tome kako tehnološke inovacije oblikuju organizacije na poslovnoj konferenciji Future Tense 15. svibnja u Zagrebu govorit će futurolog Lasse Jonasson, stručnjak za tehnološke transformacije i direktor na Copenhagen Institute for Futures Studies.

S više od dva desetljeća iskustva u velikim korporacijama, Jonasson je kao stariji futurolog na Institutu stekao duboko razumijevanje kako tehnološke inovacije oblikuju organizacije. Prema njemu, uspješne organizacije karakterizira njihova vještina, ne samo usvajanja umjetne inteligencije, već i primjena alata za promišljanje o budućnosti.

“Tehnologija je alat za digitalnu transformaciju, ali upravljanje promjenama je nacrt. Ono što pretvara digitalnu promjenu u digitalni uspjeh leži u razumijevanju ljudskog elementa – kulture, strahova, nadanja”, smatra Jonasson.

Radikalne promjene

Muskov Neuralink nedavno je ugradio bežični čip u mozak Nolandu Arbaughu, 29-godišnjaku koji je ostao paraliziran nakon prometne nesreće, a koji sada, zahvaljujući tehnologiji, vlastitim umom može pomicati kursor miša i tako odigrati partiju šaha. Hoćemo li u budućnosti u trgovinama i bankama plaćati treptajem oka, pitali smo futurologa.

“Već koristimo prepoznavanje lica za otključavanje telefona, a zjenica je dobro prilagođena za jedinstvenu identifikaciju, pa tehnologija koja bi to omogućila već postoji, no moguće su i druge metode osiguranja jednostavnog korisničkog iskustva jer ne možemo dopustiti da plaćanja prođu bez našeg pristanka. Mislim da postoji mnogo sigurnosnih problema u smislu da samo trepnete okom i obavite plaćanje. Kada razmišljam o Neuralinku, definitivno razmišljam o čitanju misli kako bismo učinkovitije komunicirali, pogotovo ljudi s različitim poteškoćama koji se ne mogu izražavati”, objasnio je Jonasson.

U nordijskim zemljama, kaže nam Jonasson, čini se da su kovanice i novčanice već nestale. “Vjerujem da je samo pitanje vremena kada će se troškovi održavanja trenutnog sustava s fizičkim valutama ocijeniti kao previsoki u usporedbi s njihovom ograničenom upotrebom. U sjevernim zemljama niste često u dodiru s fizičkim novcem, pa bi neki mogli tvrditi da je već nestao, no druge zemlje mnogo zaostaju, pa će za to trebati još neko vrijeme, no nisam u poziciji davati predviđanja o tome”, istaknuo je Jonasson.

Posvemašnja digitalna transformacija pred banke stavlja nove izazove, dodao je.

“Rizik gubitka izravnog kontakta s korisnicima nešto je o čemu bih se brinuo da sam dio financijskih institucija. No, banke će ipak moći odgovoriti na to – ali moraju razumjeti rizik i načine na koje drugi sudionici mogu posredovati u njihovim poslovnim modelima.

Digitalne valute banke bi mogle učiniti irelevantnima. Posljednjih godina pokazalo se da je vrlo teško stvoriti povjerenje unutar raznolikih decentraliziranih poslovnih modela. “Važan element je krhkost modela upravljanja koji povezuje decentralizirane sustave sa ‘stvarnim svijetom’, gdje smo vidjeli da su ljudi počinili prijevare”, pojasnio je Jonasson.

Ipak, mnoge su banke već potpuno digitalne.

“Taj će se razvoj prema digitalizaciji vjerojatno nastaviti. No, danas još postoje koristi povezane s fizičkom prisutnošću, pa bismo mogli vidjeti da banke razvijaju poslovne modele kako bi se povezale s lokalnim zajednicama izvan radnog vremena. Ako se to dogodi, takve nove banke mogle bi snažno profitirati od fizičke prisutnosti”, tumači nam futurolog.

Komentirao je i strah da bi digitalni novac mogao biti hakiran.

“Hakiranje bankarskog sustava je očito rizik, ali također je i nešto u što su uložene ogromne količine novca da se to spriječi. Kada govorimo o kriptovalutama, tu također postoje rizici, no možemo raspravljati o sustavu bitcoina koji je na tržištu od 2008. godine i koji se stvarno pokazao vrlo teškim za hakiranje”, istaknuo je Danac.

Pretjerani strah

Bojazni da će umjetna inteligencija (AI) oduzimati radna mjesta, smatra pretjeranima.

“Emocije treba koristiti proaktivno. Umjetna inteligencija dovodi do strukturnih promjena pa vrlo često kažem da vaš posao neće zamijeniti AI, ali će ga zamijeniti netko tko je jako dobar u AI-ju. Prva stvar na koju bismo se trebali usredotočiti je kako možemo naučiti da uz umjetnu inteligenciju bolje obavljamo svoj posao. Mislim da su banke proteklih godina stvarno digitalizirale puno postojećih poslova i da su mnogi zbog toga ostali bez posla, no istovremeno su uposlili one s novom sviješću”, ističe Jonasson.

Prije nego što AI ‘preuzme svijet’, postoji drugi rizici o kojima trebamo brinuti, dodao je futurolog. “Najprije, kako umjetna inteligencija zapravo može odvratiti našu pozornost od nas samih. Vidimo da i djeca i odrasli mnogo koriste društvene mreže i iznenada mijenjaju ponašanje. Ti su nam rizici mnogo bliži, trebali bismo ih imati na umu”.

Paradoksalno, AI bi nam mogao pomoći da više ‘postanemo ljudi’ i posvetimo se sebi, smatra.

“Umjetna inteligencija može preuzeti administrativne zadatke koji su nama često dosadni kako bismo se mogli usredotočiti na druge stvari. Povijesno gledano, automatizacija zapravo nije dovela do mnogo dodatnog slobodnog vremena, već do toga da sve radimo detaljnije i razmišljamo o uslugama na nove načine. Ipak, postoje potencijalni pozitivni ishodi upotrebe umjetne inteligencije. Mogli bismo je koristiti da postanemo slobodniji i provodimo više vremena uživajući, što je pozitivan scenarij”, zaključio je danski futurolog, jedan od predavača na poslovnoj konferenciji Future Tense 15. svibnja u Zagrebu.