Kompanija Aerodromi Crne Gore (ACG) poslovnu 2023. godinu završila je s dobiti prije oporezivanja od 10.528.842 eura. To je gotovo pet puta bolje nego 2022. kada su imali dobit prije oporezivanja od 2.442.685 eura. Pokazuju to službena financijska izvješća tog državnog poduzeća koja su objavljena na stranicama Porezne uprave.

Nakon oporezivanja, prošlogodišnja dobit iznosi 9.552.368 eura. Državno poduzeće, na čijem je čelu donedavno bio izvršni direktor Vladan Drašković, kojeg je nedavno smijenio bivši Upravni odbor na čelu s Eldinom Dobardžićem (URA), lani je od osnovnih usluga putnicima i zračnim prijevoznicima ostvarilo prihode u iznosu od 28,8 milijuna eura, što je oko 7,7 milijuna više nego 2022. godine.

Značajna potraživanja

Prihodi od najamnina iznosili su 5.116.307 eura i bili su gotovo 1,6 milijuna eura veći nego godinu prije. Inače, 2023. je bila prva cjelovita poslovna godina u kojoj je Aerodrome vodio Drašković, koji je na tu dužnost imenovan 5. rujna 2022. godine.

Na rashodovnoj strani ACG je prošle godine najviše novca potrošio na plaće i nadnice zaposlenika – 15.063.178 eura, što je gotovo 1,2 milijuna eura više nego 2022. Prosječan broj zaposlenih u zračnim lukama lani je bio 963, odnosno 78 više nego 2022.

Prošle je godine državna zračna luka nabavila novu dugotrajnu imovinu u vrijednosti od 1.945.389 eura, što je oko četiri puta više nego 2022. godine, kada je nabavljena oprema u vrijednosti od 471.594 eura. Veće nabave ostvarene tijekom prošle godine bile su prometna oprema – 1,329 milijuna eura (novo teško vatrogasno vozilo, sanitarna vozila, kolica za ukrcaj pacijenata, regali za zrakoplovne kontejnere), vozilo za odleđivanje zrakoplova za 145 tisuća eura…

ACG je poslovnu 2023. godinu završio s 25,5 milijuna eura na računima. Odlukom Upravnog odbora od 12. listopada prošle godine u Ziraat banci oročen je iznos od 1,5 milijuna eura na 12 mjeseci, odnosno pola milijuna u Lovćen banci.

Posljednjeg dana prošle godine ACG je od poslovnih partnera imao potraživanja od 8,447.567 eura, dok tzv. ostala potraživanja iznose 12,95 milijuna eura. Od toga se najviše novca – 9,87 milijuna eura – odnosi na potraživanje prema Ministarstvu financija. Taj novac je dobit za 2019. godinu koja je doznačena u državni proračun bez odluke Upravnog odbora i prije usvojenih financijskih izvješća. ACG potražuje i tri milijuna eura koji su oročeni u Atlas banci, a prije uvođenja stečaja u ovoj banci prebačeni su na poseban račun u Centralnoj banci.

Dugoročne obveze

ACG ima i ukupno 2,23 milijuna dugoročnih obveza, najvećim dijelom za još nenaplaćeni dio glavnice kredita od 12 milijuna eura koji su 2004. uzeli od Europske investicijske banke za tada aktualnu modernizaciju zračnih luka u Podgorici i Tivtu, koji je upravo bio preuzet od JAT-a. Kratkoročne obveze iznose šest milijuna i odnose se na “odobrene, a neiskorištene popuste avioprijevoznicima” prema tzv. shema poticaja koju ACG ima za povećanje obima prometa u Podgorici i Tivtu, odnosno povećanje zračne dostupnosti Crne Gore.

Te popuste ostvarene prošle godine zrakoplovni prijevoznici najčešće koriste za podmirenje budućih obveza prema ACG-u, dok se manji dio popusta vraća na zahtjev zrakoplovnog prijevoznika.