Dok u Europi vlak postaje najisplativije prijevozno sredstvo, u Makedoniji željeznički promet i infrastruktura posustaju. Željezničke tvrtke grcaju u dugovima i umjesto modernizacije željezničkog prometa, preostale pruge se skraćuju, a putnici ih izbjegavaju, dok se, s druge strane, gospodarstvenici sve teže nose s problemima. Dio stručnjaka, pak, već godinama forsira opciju liberalizacije željezničkog prometa u zemlji kao “izlaz iz slijepe ulice”.

Međunarodni izvori

Poslovni sektor kaže kako bi makedonske vlasti trebale zasukati rukave kako bi pronašle izvore financiranja za realizaciju željezničke infrastrukture, posebice iz međunarodnih izvora, jer su najavljena mnoga ulaganja u modernizaciju.

Prema riječima profesora Abdulmenafa Bejetija sa Sveučilišta Jugoistočne Europe, željeznički promet ima nekoliko prednosti, poput relativno jeftinijeg prijevoza robe, mogućnosti prijevoza rasute robe, brzine i slično.

“Kašnjenje u realizaciji cestovnog i željezničkog koridora 8 posljedica je nedovoljne frekvencije korištenja, kao i iznimno velikih sredstava potrebnih za tu realizaciju, no postoji utjecaj i pritisak EU za prioritetom koridora 10”, objašnjava Bejeti.

Ističe da je Koridor 8 od velike važnosti ne samo za državu nego i za regiju, ali da su problem njegovog završetka, kako za autocestovnu tako i za željezničku infrastrukturu, ogromna ulaganja.

Profesor Zoran Krakutovski s Građevinskog fakulteta za Novu Makedoniju kaže da je željeznički promet posebno važan za kopnene zemlje, poput Makedonije, jer se robna razmjena uglavnom odvija vodenim prometom, koji je najjeftiniji kada se računa po jedinici prevezene količine, a zatim i željeznica.

“Promet ima ogroman utjecaj na gospodarstvo. Prostorne lokacije koje tvrtke odabiru za izgradnju proizvodnih pogona uvelike ovise o dostupnosti prometne infrastrukture i kvaliteti ponuđenog prometa. Uspješnost, konkurentnost i profitabilnost tvrtki izravno ovise o visini transportnih troškova”, ističe.

Veze s Bugarskom

Međunarodna zajednica nakon dugo vremena pokazuje interes za realizaciju cestovnog i željezničkog koridora 8, kojeg je EU u svibnju 2023. uvrstila u kartu glavnih koridora unutar transeuropske prometne mreže EU. To praktički znači da će za Koridor 8 u budućnosti biti mnogo više mogućnosti za financiranje, kako od strane EU tako i od strane drugih međunarodnih financijskih institucija.

Upravo je EU osigurala većinu sredstava potrebnih za izgradnju tri faze pruge prema Bugarskoj. Samo za najtežu fazu, od Krive Palanke do granice s Bugarskom, osigurano je više od 500 milijuna eura.

Do kraja 2029. godine putovanje vlakom između Skoplja i Sofije postat će stvarnost.