Sve više ljudi putuje i istražuje svijet, ali većina zapravo obilazi uvijek ista mjesta, nerijetko i u isto doba godine. Pariz, London, Toskana, Venecija, pa i naš Dubrovnik ili dalmatinski otoci u ljetnim mjesecima… Naprosto postoje mjesta čija je ljepota svjetski poznata i koja zaista svi žele vidjeti. Zato sve više destinacija ima problema s kvalitetom života lokalnog stanovništva i infrastrukturom, te čak provode “antiturističke“ kampanje poput Amsterdama. No, postoji mjesto na kojem nećete doživjeti ništa od navedenog. Najmanje posjećena europska zemlja, Moldavija, godišnje ugosti tek 11,500 turista!

Moldavija ipak krije brojne znamenitosti i zanimljivosti i turisti pomalo otkrivaju njezinu nerazvikanu ljepotu.

Gospodarska diplomacija

Moldavija je dva sata bila bez struje. Njen bi problem hrvatske tvrtke lako riješile

Moldavija se nalazi na jugoistoku Europe, graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Iako joj obale Crnog mora nisu daleko, nema izlaz na njega, već je kontinentalna zemlja. To je vjerojatno dio razloga što nikad nije uspjela razviti značajniji turizam. Površinom je manja od Hrvatske, prostire se na 33.843 četvornih kilometara, a ima 2,5 milijuna stanovnika. Bivša je sovjetska država, koja se neovisnost stekla 1991., pa u tom kontekstu treba gledati njezin razvoj, tranziciju, ali i arhitekturu koja vas u njezinim gradovima očekuje.

Glavni grad Kišinjev pun je monumentalnih socijalističkih zgrada i spomenika. Premda je od osamostaljivanja prošlo više od 30 godina, neki dijelovi grada djelovat će kao put u nekoliko desetljeća daleku prošlost. No Kišinjev je i jedna od najzelenijih metropola, koja će vas oduševiti opuštenom atmosferom i prostranim parkovima.

Moldavija je skoro potpuno ravna

Moldavija je izrazito ravna zemlja, gotovo bez planina i brežuljaka. Njezin najviši vrh, Bălaneştri, nalazi se na samo 429 metara nadmorske visine. No to nipošto ne znači da je priroda nezanimljiva. Moldavija je bogata rijekama, jezerima i šumama, Zime su kratke i blage, a ljeta duga i topla.

Sve ovo pogoduje razvoju njihovog najprepoznatljivijeg brenda: moldavijskih vina. Vinarstvo je na području ove zemlje ima dugu tradiciju, prva se loza sadila još 5000 godina prije Krista. Do 2006. godine bila je u deset najvećih izvoznika vina na svijetu, a 80 posto svih boca izvozila je u Rusiju. Nakon ruskog embarga, proizvodnja se smanjila, ali i dalje su u top 20 svjetskih izvoznika.

Vina su ponos Moldavije

Moldavija danas ima 148,500 hektara posađenih vinogradima, koji prekrivaju 3,8 posto njezina teritorija i sedam posto svih obradivih površina. Na 2,5 milijuna stanovnika postoji čak 331 vinarija! Uzgajaju oko 50 sorti, među kojima se ističu njihove autohtone sorte Rară Neagră, Fetească regală i druge. U regiji Ialoveni nalazi se najveći vinski podrum na svijetu, upisan u Guinnessovu knjigu rekorda. Mileștii Mici čuva oko 2 milijuna boca, a podrumi su ukupne dužine od oko 200 kilometara. Od toga je danas u upotrebi oko 55 kilometara.

Selo Valeni proglašeno jednim od najljepših u Europi

Osim vina i arhitektonski zanimljivih gradova, Moldavija ima još znamenitosti koje zabavljaju turiste. Prepuna je kulturne i povijesne baštine, impresivnih samostana i crkava, utvrda i palača. Selo Valeni, smješteno na jezeru Belleau na jugozapadu zemlje, oduševljava ljepotom, a lani je uvršteno i među najljepša europska sela prema izboru Svjetske turističke organizacije. Oni predviđaju da prirodni rezervat i jata pelikana na jezeru neće dugo ostati ispod radara svjetskih turista, prenosi Putni kofer.

Najsiromašnija zemlja u Europi

Ako vas je ova nerazvikana zemlja zainteresirala, razveselit će vas činjenica je da također jedna od najjeftinijih europskih država. Pivo košta 1,3 eura, smještaj se može naći već za 15 eura, a račun u restoranu teško ćete platiti više od 10 eura. Službeni jeziku u Moldaviji je rumunjski, a valuta je lej. Jedan lej vrijedi tek 0,05 eura. Unatoč slaboj ekonomskoj razvijenosti i donedavnoj ovisnosti o Rusiji, Moldavija je prije dvije godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj Uniji, a lani su otvoreni pregovori. Ulazak u EU mogao bi značiti iskorak u razvoju zemlje koja je danas jedna od najsiromašnijih u Europi.