Smanjenje inflacije građani Bosne i Hercegovine ne osjete mnogo. Za njih su cijene i dalje bezobrazno visoke, pogotovo kada su u pitanju osnovne životne namirnice. Zašto su mnogi proizvodi jeftiniji u susjednim zemljama, građani još čekaju pravi odgovor. Srećom, barem je dijaspora prošle godine bila otvorenih ruku.

Budući da su cijene hrane, goriva i lijekova još uvijek iznimno visoke za siromašniji džep, građani se svakodnevno vesele akcijama na tržnicama. Ali velikih popusta nema. Danas bi se, kažu građani, više moglo govoriti o kupovnoj nemoći, a ne o moći.

Kupuje se manje
Prema podacima Agencije za statistiku, inflacija je tek 0,5 posto. Samo što građani to ne osjete na vlastitoj koži. Uz razna poskupljenja, na scenu je stupila i “string” inflacija, kažu stručnjaci. Tako se sada za isti novac kupuju manje količine određene robe.

“U ovom teškom vremenu u svakoj zemlji, a posebno u BiH, Vlada nije spremna odustati ni od jednog prihoda koji želi ili će ostvariti po osnovu PDV-a, tako da su sve inicijative koje smo imali bile da se smanji PDV na osnovnih životnih potreba, smanjenja prehrambenih artikala i povećanja luksuznih proizvoda usvojeni su u Parlamentu Bosne i Hercegovine, ali su poraženi u Domu naroda.

Tako da je život građana u Bosni i Hercegovini zaista opterećen inflacijom”, kaže za N1 Zoran Pavlović, ekonomski analitičar. Na žalost građana, rast plaća nije pratio inflaciju. Savez samostalnih sindikata BiH ponovno naglašava nužnost donošenja seta fiskalnih zakona, ako se želi poboljšati životni standard građana.

“Donošenjem zakona o minimalnoj plaći, minimalna plaća bi se povećala na 1.000 KM, donošenjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak smanjili bi se doprinosi, to bi značilo da bi se poslodavac oslobodio dijela doprinosa, a iznos za koji bi se rasteretio išao bi u radničke džepove. Znači uz veći minimalac, paralelno bi rasle i sve ostale plaće”, kaže Adis Kečo iz SSSBiH.

Manjak u proračunu građana može donekle ublažiti rodbina iz dijaspore. Ne zna se šalju li više novca ili je dijaspora sve brojnija, ali ono što se zna jest da svake godine u Bosnu i Hercegovinu stiže sve više novca. U 2023. godini poslali su više od 3,5 milijardi KM, što je za 203 milijuna maraka više nego godinu ranije.

Pad standarda
Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak, objavio je koliko je krajem prošle godine vrijedilo 100 KM iz 2018. godine.

“Korištenjem prosječne godišnje stope inflacije mjerene Indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu, te usklađivanjem 100 KM s tim stopama, a zatim novim usklađenim iznosom u narednoj godini s novom inflacijom, dobivamo da 100 KM iz 2018. vrijedi oko 80 KM danas.

Naravno, radi se o prosječnom kretanju s obzirom na statističke podatke, no vjerojatno, zbog individualne sklonosti potrošnje svakog od nas, taj iznos može biti i manji. Razlog leži u tome što je prosječna stopa kretanja cijena hrane mnogo veća od ukupnog indeksa, tako da je ljudima koji veći dio svojih primanja izdvajaju za hranu inflacija pojela veću vrijednost”, pojasnio je Hadžić.