Prvi put u deset godina lani je u Hrvatskoj zaustavljen rast stope privremene nesposobnosti za rad (PNR).

Izvješće o radu HZZO-a u 2023. pokazuje da je ta godišnja stopa bolovanja smanjena na 3,68 (na tisuću radno aktivnih osiguranika u prosjeku je dnevno bilo 37 radnika), s njezine prethodne rekordne visine od 4,12 iz prethodne godine.

No, i ta je stopa i dalje osjetno viša nego ona u 2014., kada je iznosila 2,76, ali je dobra vijest da je konačno prekinut negativan trend.

Poslodavci opterećeniji
Poslodavce pritom trošak bolovanja i dalje opterećuje nešto više nego HZZO (na teret poslodavca ide 1,86, a 1,82 na teret HZZO-a), a razloge prekidu rasta stopa bolovanja valja tražiti ne samo u slabljenju pandemije koronavirusa, koja je prethodnih godina bila dodatan razlog povećanju, nego i trendu masovnog zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj.

Točnih službenih podataka o njihovom broju još zapravo nema, iako se barata procjenama da oni trenutačno čine oko 10% zaposlenih u Hrvatskoj. Tijekom prošle godine je prema odobrenim radnim dozvolama MUP-a u Hrvatsku trebalo stići 112 tisuća državljana tzv. trećih zemalja, no ta brojka je moguće i veća, zbog ranije odobrenih dozvola i njihovog produljenja, a s rastom “uvoza” stranih radnika nastavlja se i u 2024.

Uzme li se u obzir da je njihov interes što brže i više zaraditi, te činjenicu da su u prosjeku mlađi od Hrvata te manje osjetljivi na naše radne uvjete, očito je da manje posežu za mogućnostima korištenja bolovanja, što mora imati utjecaja i na ukupne hrvatske podatke o korištenju bolovanja.

U HUP-u, budući da cjelovito izvješće HZZO-a s detaljnijim podacima još nije objavljeno, zasad ne komentiraju najnovije trendove oko bolovanja u Hrvatskoj, pa tako ni utjecaj zapošljavanja stranih radnika na manju stopu bolovanja.

No, kažu da Hrvatska doživljava gospodarski rast unazad zadnjih nekoliko godina, što utječe i na rast primanja zaposlenika i na ukupan broj zaposlenih osoba u RH.

S porastom plaća i masa plaća iz kojih se plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, rastu prihodi HZZO-a, ali posljedično rastu i troškovi poslodavaca zbog povećanih izdvajanja kroz doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Trendovi od ranijih godina su jasno pokazivali da paralelno s rastom gospodarstva raste i broj dana radnika na privremenoj nesposobnosti za rad. Primjerice, podaci za 2018. pokazuju da je te godine dnevno u prosjeku bilo odsutno malo više od 54 tisuće osoba, a posljednje informacije pokazuju da se približavamo brojci od 70 tisuća”, kažu u HUP-u, te zaključuju kako je stoga zapravo neobičan smjer u kojem su išle posljednje izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojoj poslodavac može zatražiti kontrolu samo u opravdanim slučajevima, čime je teret dokazivanja potencijalne zlouporabe bolovanja prebačen na poslodavce.

Bolje povećati nadzore
HUP-ovci podsjećaju i da je već ranijim izmjenama Zakona došlo do toga da poslodavci nemaju niti uvid u razloge bolovanja. Sustav je postavljen tako da poslodavcima onemogućuje uvid u bilo kakve informacije o bolovanju, a pojedini članovi javljaju da im se od posljednjih zakonskih izmjena ne samo povećao broj bolovanja, nego i njegovo trajanje.

“Kako bi se ovaj nedostatak kompenzirao, HUP može samo pozdraviti povećan broj nadzora te pozvati na razmatranje o povratku na raniji zakonodavni okvir”, poručuju poslodavci, koji i dalje traže da se skrati vremenski rok bolovanja koji oni plaćaju (sada je 42 dana i duži je u odnosu na gotovo sve druge članice EU), kao i da ih se izjednači s HZZO-om pri plaćanju naknade bolovanja.

Na naknadu plaće tijekom bolovanja poslodavci obračunavaju i poreze i doprinose, a HZZO plaća samo doprinose za drugi mirovinski stup.