Polovica solarnih elektrana, koje investitori namjeravaju izgraditi u Srbiji i za koje su nadležnoj Elektromreži Srbije podnijeli zahtjev za priključenje, planirano je da se gradi u Vojvodini, a za vjetroparkove taj postotak je veći od 60.

Međutim, osim iznimaka, ne podrazumijevaju istodobno iskorištenje zemljišta za proizvodnju energije i hrane, prenosi Forbes Srbija.

Argumenti za i protiv
Korištenje poljoprivrednog zemljišta za istodobnu proizvodnju i solarnih kilovata i različitih poljoprivrednih kultura u svijetu i dalje privlači i pobornike i kritičare. S jedne strane su oni koji vjeruju kako solarni paneli, postavljeni iznad usjeva mogu ugroziti njihovu proizvodnju i zdravlje ljudi, dok su s druge strane studije pokazuju da, ukoliko se poštuju standardi zaštite okoliša i uzgoja adekvatne poljoprivredne kulture, one od panela mogu imati samo koristi.

Poljoprivredno zemljište, u Srbiji može se koristi u nepoljoprivredne svrhe, ali propisi su jasni. Zabranjeno je korištenje obradivog zemljišta prve, druge, treće, četvrte i pete katastarske klase u nepoljoprivredne svrhe, kaže Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

“Jasno je zašto investitori neće primjerice u Deliblatsku peščaru, nitko neće tamo gdje vjetar nanosi pijesak na panele, izbjegavaju i prostore gdje postoji pepeo ili gdje je zagađenije, svi bi čistiju prirodu. U njihovom je interesu da nađu što bolju lokaciju, ali u javnom je interesu da se ne dozvoli gradnja na plodnoj zemlji”, ocijenio je stručnjak iz industrije obnovljivih izvora energije.

On je dodao kako je jasno zašto za vjetroelektrane dominiraju projekti u Vojvodini. “Atlas vjetrova pokazuje kako je to najpovoljnija lokacija, a što se tiče zaštite okoliša vjetroparkovi tu nisu u konfliktu sa proizvodnjom hrane. Sa solarnim elektranama, situacija je drugačija”, rekao je taj stručnjak.

Naveo je kako nalazi i logične, ali i nelogične razloge zbog kojih investitori u obnovljive izvore preferiraju Vojvodinu. “Logični su ravnica, blizina infrastrukture, dostupnija prijenosna i distributivna mreža, manji troškovi transporta opreme, mogućnost optimalnog zauzimanja parcele, ali nelogična mi je cijena zemljišta koja je u Vojvodini visoka”, rekao je on.

Plodna zemlja
Agroekonomist Milan Prostran tvrdi da se solarni paneli grade na plodnoj banatskoj zemlji, iako ne bi trebali.

“Možda su ti izvori energije obnovljivi, ali plodno tlo nije obnovljivo, a kad jednom izgubimo plodnu zemlju, izgubljena je zauvijek”, kaže Prostran, ističući kao zabrinjavajuće podatke iz popisa poljoprivrede koji govore da je u nešto više od desetljeća, Srbija izgubila više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta.

Naime, prema podacima iz 2011. na raspolaganju je bilo 5,346 milijuna hektara, dok je 2023. bilo 4,073 milijuna hektara.