Krajem 2021. godine donesen je novi Zakon o tržištu električne energije u kojem su se po prvi put uvrstile i energetske zajednice građana (EGZ), koje bi lokalnim zajednicama omogućile da postanu aktivni sudionici u proizvodnji i korištenju obnovljive energije.

No ni godinama kasnije, u Hrvatskoj ni traga ni glasa od aktivnih energetskih zajednica građana, dok ih primjerice u sunčanoj Španjolskoj ima 300. Razloga za to je nekoliko, a o brojnim frustracijama i zastojima s kojima se susreću svi koji bi u svom mjestu poželjeli pokrenuti energetsku zajednicu, razgovarali smo s Goranom Čačićem, predsjednikom skupštine Zelene energetske zadruge.

“Za energetske zajednice osnovni zakonski okvir iziskuje dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti, a za taj postupak nadležna agencija propisala je čak 18 koraka, koji se jednako primjenjuju i za energetske zajednice običnih građana laika, kao i na profesionalce koji se bave energetikom’’, pojasnio je Čačić kompliciranost čitavog postupka.

Djelatnost nije na popisu
Zahtjevno je i što pravne osobe koje prijavljuju EGZ za dozvolu moraju imati i izvadak iz odgovarajućeg registra kojim se dokazuje da su registrirani za obavljanje energetske djelatnosti, no problem je što ta djelatnost ne postoji u službenom popisu djelatnosti suda kao ni u popisu Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Zatim, pojašnjava Čačić, energetske zajednice obavezne su imati zaposlenu jednu stručnu osobu na puno radno vrijeme, što je brojnim zajednicama u začetku neopisiva prepreka, jer nemaju unaprijed ušteđene resurse za takvo što.

“Isto tako, zakonom o zajednicama je propisano i neprofitno vođenje računovodstva, čime se zajednice gura u ulogu udruge kao pravne osobe, što nosi svoj set mogućih problema u daljnjem radu i rastu. Pored toga, sve zainteresirane čekaju nejasnoće i nedovoljno definirani procesi provođenja aktivnosti zajednice u praksi. Jedna od primarnih aktivnosti u praksi je da se provodi ili dijeli energija članovima. No postupak dijeljenja u Hrvatskoj nije jasno definiran i zato u praksi još uvijek nemoguć. Ne znamo koliko će nas koštati i hoće li biti ekonomski prihvatljiv članovima zajednice’’, rekao je Čačić.

S obzirom na to da su energetske zajednice suočene s toliko problema, Čačić komentira da se iz reakcije nadležnog ministarstva i ostalih mjerodavnih institucija da se iščitati kako oni trenutno nemaju dovoljno kapaciteta značajno poboljšati i pojednostaviti postojeći zakonodavni okvir.

Primjer iz susjedstva
Primjer kako energetske zajednice mogu odlično funkcionirati vidljiv je u susjednoj Sloveniji gdje je početkom veljače puštena u pogon solarna elektrana na osnovnoj školi u Hrastniku. Elektrana je u vlasništvu lokalne energetske zajednice od pedesetak članova, među kojima su škola, okolni obrti i kućanstva. Članovi zajednice tako na jednostavan način koriste obnovljivu i povoljnu energiju.

Slovenskim građanima omogućeno je da imaju kontrolu nad energijom, što u praksi znači da su fiksirali povoljnu cijenu energije za vlastite potrebe na dugi rok i nisu u riziku povećanja cijena zbog energetske krize. Čačić naglašava kako nije važna samo financijska korist, već udruživanje građana donosi i čišći zrak i smanjenju ovisnost o fosilnim gorivima.

U fazi definiranja
No iako bi trebali biti inspirirani uspješnim energetskim zajednicama u susjedstvu i čak i ako ignoriramo sve administrativne poteškoće s kojima se pojedinci željni EGZ-a u svojoj okolini mogu suočiti, javlja se još jedan, ovog puta više tehnički problem. Naime, HEP još uvijek ne omogućuje dijeljenje energije u praksi.

“Prema neformalnim informacijama koje imamo HEP-ODS radi na izmjenama svog internog tehničkog sustava kako bi mogli provoditi obračun proizvedene i podijeljene energije. No čak i nakon što HEP to osigura, potrebno je donijeti pravilnik koji definira naknadu za korištenje distribucijske i prijenosne mreže kako bi se točno znalo koliko je takvo dijeljenje zaista isplativo’’, kazao je Čačić.

Iz HEP-a su nam kazali kako HEP ODS intenzivno surađuje sa svim relevantnim sudionicima na ostvarenju koncepata aktivnih kupaca, zajednica obnovljive energije, korisnika postrojenja za samoopskrbu u višestambenim zgradama, energetskih zajednica građana i ostalih modela, sukladno važećim propisima koji uređuju tržišta električne energije.

“U fazi smo definiranja tehničkih i poslovno-pravnih preduvjeta i detaljne razrade procesa sa subjektima koji su zainteresirani za obavljanje navedenih energetskih djelatnosti. Paralelno se odvija proces definiranja svih prava i obveza sudionika novih procesa na tržištima električne energije te razvoj, prilagodba i zajedničko testiranje poslovnih aplikacija HEP ODS-a i tržišnih subjekata”, poručili su iz HEP-a.

U brojnim zemljama Europske unije, energetske zajednice se potiču tako da budu oslobođene plaćanja dijela mrežarine, primjerice u Austriji imaju popust 40 do 70 posto na naknadu za mrežarinu. “Slično je potrebno osigurati i u Hrvatskoj, jer inače će energetske zajednice ostati mrtvo slovo na papiru’’, upozorava Čačić.

Iz resornog ministarstva nedavno su poručili da su u potpunosti ispunili svoju zadaću i osigurali zakonodavni okvir, ali da su tu uključene i druge institucije pa zbog toga nemaju potpuni uvid u razloge zbog kojih se energetske zajednice nisu uspostavile.

Ističu kako se radi o novom obliku udruživanja te je za bržu i snažniju uspostavu energetskih zajednica važno i informiranje javnosti te njihova dodatna edukacija. “Uspostavljanje zajednica ubrzat će se kako informacije budu više i brže kolale, široke se mogućnosti unutar zakonodavstva, pa građani žele biti u potpunosti informirani”, uvjeravaju iz ministarstva.

Najveći potencijal za stvaranje energetskih zajednica ovisit će o tome kako će biti definirani tehnički detalji obračuna dijeljenja energije kao i iznos troškova povezanih s korištenjem prijenosne i distribucijske mreže. Čačić pojašnjava načelno najveći potencijal imaju fizičke osobe, obrtnici ili pravne osobe koje imaju prikladne lokacije za građenje proizvodnih postrojenja kao što su velike krovne površine za postavljanje sunčanih elektrana i pojedinci koji imaju veliku potrošnju energije.

“Njihovim udruživanjem u zajednice, ostvarit će se maksimalna dobrobit za sve subjekte, uz pretpostavku da troškovi korištenja mreže nisu toliko veliki da poništavaju isplativost osnivanja zajednica i ekonomiju dijeljenja energije’’, kazao je Čačić.

Ugradnja i puštanje u pogon solarne elektrane snage 200 kW na Gradskoj tržnici u Križevcima u planu je do jeseni ove godine/SHUTTERSTOCK

Velik i brz odaziv
Unatoč mnogim problemima s kojima će zbog hrvatske administracije biti suočeni, brojni građani oduševljeni idejom energetske zajednice u brojnim gradovima odlučili su se pokrenuti to ekološko i održivo rješenje. U ožujku je u Križevcima krenula kampanja ulaganja u izgradnju solarne elektrane.

Kroz kupnju članskih uloga građani mogu uložiti u izgradnju solarne elektrane na Gradskoj tržnici u Križevcima i križevačke energetske zadruge KLIK. Cilj je bio prikupiti potrebnih 140.000 eura za izgradnju solarne elektrane snage 200 kW uplatom uloga od minimalno 300 eura kao fizička osoba, odnosno minimalno tisuću eura kao pravna osoba, do maksimalno 5.000 eura.

Nakon otvaranja svog prvog poziva za članove, zadruga ZEZ Sunce je u samo desetak dana uspjela prikupiti 140.000 eura i tako osigurati cjelokupno ulaganje za projekt solarne elektrane u vlasništvu građana na Gradskoj tržnici u Križevcima. Kao članovi ZEZ Sunca, fizičke i pravne osobe će postati suvlasnici solarne elektrane i ostvarivati prinose od energije iz solarne elektrane na Gradskoj tržnici.

U svega 11 dana pozivu članova ZEZ Sunce za osnivanjem energetske zajednice odazvalo se 108 građana, od čega 93 nova i 15 postojećih članova zadruge. Prednost članstva i ulaganja su u prvih sedam dana od otvaranja poziva imali su građani Križevaca i okolnih općina koji su osigurali četvrtinu potrebnih sredstava, točnije 33.000 eura, dok su u svega tri dana od otvaranja poziva za ostatak zemlje građani iz drugih gradova osigurali preostalih 107.000 eura.

“Oduševljeni smo brzinom odaziva na naš prvi poziv za članove, što građani prepoznaju vrijednost ove priče i što su joj dali priliku. Na isto pozivamo i gradove diljem Hrvatske – da ustupe gradske krovove građanima te tako osiguraju da se vrijednost od solarne energije, koja je iskoristiva u svakom dijelu naše zemlje, zadržava lokalno,” izjavio je Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca.

Ovako velikim interesom zadovoljan je i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn koji je naglasio da podrška građana ovom projektu potvrđuje da su prepoznali važnost energetske tranzicije i odlučili energije preuzeti u svoje ruke.

“To je ona uključenost koju promoviramo u Križevcima, da građani dobrovoljno i bez ikakvog pritiska kreiraju vlastitu budućnost. Drago mi je da su upravo Križevci bili prvi grad u kojem se provodi ovaj projekt čime potvrđujemo da smo zaista predvodnik energetske tranzicije u Hrvatskoj. Volio bih da naš primjer slijede i ostale općine i gradovi u Hrvatskoj, jer Hrvatska je puna potencijala za ovakve projekte, treba samo biti hrabar i uhvatiti priliku koju pružaju obnovljivi izvori energije.”

Ugradnja i puštanje u pogon solarne elektrane snage 200 kW na Gradskoj tržnici u Križevcima je u planu do jeseni ove godine. ZEZ Sunce će energiju iz solarne elektrane na Gradskoj tržnici prodavati na tržištu, od čega će dio ostvarene dobiti dijeliti članovima, dok će dio ulagati u društveno korisne projekte. Dugoročan cilj je da članovi u svojim kućanstvima ili poslovnim objektima mogu koristiti energiju koju će proizvoditi solarne elektrane zadruge.

“Mnogi gradovi u Europi su prepoznali koliko je važno ustupiti gradske krovove građanima, kako bi zajednički gradili solarne elektrane i time povećali neovisnost od uvoznih fosilnih goriva te zadržali financijsku i ekonomsku korist za svoje građane i zajednicu.

Hrvatska ima puno sunca, a na ovaj način i oni koji žive u zgradama mogu postati suvlasnici solarne elektrane. Građani iz cijele zemlje su pokazali velik interes i zato pozivamo sve gradove da realiziraju ovakve projekte na korist svojih građana,” izjavio je Mislav Kirac, upravitelj ZEZ Sunca.

Primjer iz Križevaca jasno pokazuje da hrvatski građani žele prijeći na obnovljive izvore energije, baš kao što su to učinili brojni drugi unutar Europske unije. Najvažnije je da im se to omogući na jednostavan i razumljiv način kako ne bi odustali zbog komplicirane papirologije.