Splićanka nasjela na lažni SMS i ostala bez 1.540 eura

Autor: Poslovni.hr/Hina , 27. ožujak 2024. u 12:06
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

U policiji upozoravaju da u većini kaznenih djela računalne prijevare cyber kriminalci koriste upravo phishing kao predradnju za počinjenje kaznenog djela, a to je u pravilu krađa novca i krađa identiteta.

Splitska policija još jednom upozorava na brojne računalne prijevare kojima su samo u prošloj godini građani u Splitsko-dalmatinskoj županiji oštećeni za oko 123 tisuće eura, a najnovija je SMS poruka o paketu Splićanku “koštala” 1540 eura.

Žena je u utorak splitskoj policiji prijavila da je na mobitel dobila SMS poruku s nepoznatog broja koji je obavještava da je njen paket stigao u skladište, ali da se ne može isporučiti zbog nepotpune adrese i od nje je zatraženo da klikom na dostavljeni link potvrdi svoju adresu te da unese aktivacijski kod. Nakon što je napravila traženo zaprimila je SMS kojom je potvrđena kupnja nakon čega je provjerom utvrdila da joj je bankovni račun terećen za 1540 eura. Policija u tom slučaju provodi kriminalističko istraživanje.

Tijekom prošle godine Policijska uprava splitsko-dalmatinska evidentirala je ukupno 227 kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka, od kojih 213 kaznenih djela jesu računalne prijevare. Uz to je u istom razdoblju zabilježeno i 55 slučajeva neovlaštenih transakcija po bankovnim računima i kreditnim karticama građana koje su obavljene podacima koje su počinitelji stekli phishingom, a ukupna šteta počinjena takvim kaznenim djelima iznosi preko 123 tisuće eura.

U policiji upozoravaju da u većini kaznenih djela računalne prijevare cyber kriminalci koriste upravo phishing kao predradnju za počinjenje kaznenog djela, a to je u pravilu krađa novca i krađa identiteta.

Osim poziva upućuju SMS, email te oglas koji od ljudi traži da odaju svoje osobne podatke tipa ime i prezime, datum rođenja, adresu stanovanja, OIB, mjesto zaposlenja, broj računa u banci, broj bankovne kartice, CVC broj, datum isteka važenja kartice, jednokratne autorizacijske kodove, presliku osobne iskaznice, video/fotografiju selfie, odnosno da neke ili sve te podatke upišu na web stranicu do koje vodi link u poruci.

“Ako ste imali takvo iskustvo, bili ste žrtva phishinga ili pokušaja phisinga. Cyber kriminalci su vrlo vješti u zlouporabi takvih podataka i kada dođu do njih vrlo brzo će ih brzo iskoristiti da ukradu sav novac s bankovnog računa te da otvore nove bankovne račune odnosno račune u virtualnim bankama na internetu i mjenjačnicama za kripto-valute koje će koristiti za prelijevanje ukradenog novca odnosno za pranje novca”, poručuju iz policije.

Komentirajte prvi

New Report

Close