Kineski bi policajci uskoro mogli sudjelovati u zajedničkim ophodnjama mađarskim ulicama, tu je vijest ovaj mjesec potvrdilo mađarsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Sporazum s kineskim ministarstvom javnih poslova predlaže “produbljivanje suradnje u područjima koja uključuju borbu protiv terorizma, transnacionalnih zločina te izgradnju sigurnosti i sposobnosti izgradnje kapaciteta za provedbu zakona”.

Međutim, postoje strahovanja da je motivacija kineske vlade puno jednostavnija: praćenje aktivnosti vlastite dijaspore koja živi u Europi, a osobito disidenata.

Ovo je dio uzorka ponašanja premijera Viktora Orbána, koji sustavno produbljuje odnose s Pekingom. U vrijeme kada EU i SAD upozoravaju na opasnost prevelike ovisnosti o Kini koja postaje sve autoritarnija, Orbán je udvostručio svoju obavezu izgradnje ‘Istočnog otvaranja’ u mađarskoj vanjskoj politici i postaje najpouzdaniji partner Pekinga unutar EU.

Povećanje bogatstva elita
U listopadu je Orbán bio jedini vođa iz EU koji je prisustvovao kineskom samitu inicijative Pojas i put (koja predstavlja kineski plan investiranja u globalnu infrastrukturu), gdje je razgovarao s kineskim predsjednikom Xijem i Vladimirom Putinom. “Uvjereni smo da je to inicijativa koja će promijeniti svijet, globalnu ekonomiju i svijet pretvoriti u mjesto koje će služiti za dobrobit više ljudi nego prije” rekao je Orbán.

Tijekom Xijevog predsjedničkog mandata, tvrdio je, odnosi dviju zemalja “došli su na najvišu razinu ikada”. Opseg ove suradnje nikako se ne bi trebao podcijeniti. Mađarska je više puta blokirala ili usporavala kritičke izjave EU o Kini, osobito o ljudskim pravima u Hong Kongu. Orbán je istovremeno pregovarao s kineskim tvrtkama o otvaranju njihovih trgovina u Mađarskoj.

Kineski proizvođač tehnologije i baterija, CATL, za koji se smatra da je najpovezaniji s kineskom Komunističkom partijom, planira u Mađarskoj otvoriti europsku tvornicu baterija vrijednu 7,3 milijardi eura. Kineski div koji se bavi proizvodnjom električnih automobila BYD objavio je da će svoju prvu europsku tvornicu za proizvodnju automobila graditi u Mađarskoj.

Najveća logistička i proizvodna baza telekomunikacijske tvrtke Huawei van Kine nalazi se u Mađarskoj. Željeznička pruga Budimpešta – Beograd prolazi kroz Mađarsku. To je projekt koji jako kasni, a uzrok je kontroverzno visoka cijena i odluka mađarskog parlamenta da klasificira podatke o njoj.

Gradnja pruge većinom je financirana kineskim zajmom. Orbán u svom euroskeptičnom diskursu ideološki oblikuje veze Mađarske s autokratskim zemljama, kao što su Kina, Rusija i srednjoazijske republike. Za njega je logično da Mađarska ojača veze s tim zemljama, s obzirom na pad Zapada. Projekt željezničke pruge služi kao primjer kako je korupcija primarni razlog Orbánove politike prema Kini.

Izvješća su otkrila da će u projektu ekonomski najviše profitirati obitelj Lőrinca Mészárosa, najbogatijeg čovjeka u Mađarskoj i premijerovog prijatelja iz djetinjstva. Kako mi je rekla osoba koja je upoznata sa situacijom, “iako je krovni koncept Istočnog otvaranja davao ideološku podlogu (…) vladajuća ga elita primarno smatra poslovnom prilikom za povećanje vlastitog bogatstva”.

Glavna je opasnost da će proširenje povezanosti poslovanja mađarskih tvrtki s Kinom pomoći u ojačavanju vlasti političke elite nad državom i društvom jer su te veze postale ponor za sredstva i nedostatak transparentnosti.

Ovi će projekti iz tog razloga proširiti klijentelističku mrežu koju je Orbán ispleo tijekom proteklog desetljeća i pol te dodatno podrivati kvalitetu vlasti i povjerenja u demokratske institucije zemlje.

Kina koristi “korozivan kapital” – nedostatak transparentnosti, odgovornosti i tržišnog usmjerenja – za utjecaj na one koji donose odluke u Mađarskoj i drugdje te tako pridonosi propadanju demokracije u Mađarskoj.

Dvostruka igra
Orbán se hvali svojim vezama s Kinom, kako bi se prikazao kao globalni igrač. Kineske investicije podržavaju i legitimiziraju njegovu klijentelističku koruptivnu mrežu, a Orbán će se vjerojatno nastaviti oslanjati na investicije autokratskih država, poput Kine, kako bi si osigurao podršku kod kuće.

Mađarska će pod Orbánom vjerojatno ostati prepreka, kada govorimo o zajedničkom donošenju odluka EU koje je usmjereno na kontriranje kineskom rastućem globalnom utjecaju. U EU, koji je kod zemalja članica lobirao za ‘smanjenje rizika’ i, u nekim slučajevima, ‘odvajanje’ od Pekinga, treba postojati zabrinutost o tome kako se određene investicije koriste za promicanje nedemokratske vlasti u usponu.

Ovo je posebno istinito u opskrbi čistim tehnologijama, području u kojem Kina dominira. U Mađarskoj i partnerskoj zemlji iz Višegradske skupine Poljskoj, postoji utrka za vodstvo u europskom prebacivanju na električna vozila. Ovo je stavilo naglasak na potrebu za većom proizvodnjom litij – ionskih baterija i, povratno, stvorilo klimu, a vlade u tim zemljama pozdravljaju izravne strane investicije.

U slučaju Poljske, ovisnost je tolika da se 70 posto fotonaponskih panela potrebnih zemlji sada proizvodi u Kini i, iako je to počelo postajati nacionalno pitanje, vrlo je malo osobchinaa van krugova stručnjaka, zabrinuto za dvostruku igru koja se odvija, ako u obzir uzmemo ulogu Pekinga u omogućavanju ruske agresije na europske granice.

Istina je da se bez odgovarajućih protumjera vrlo brzo približavamo točki u kojoj je velika većina središnje i istočne Europe u opasnosti da postane ovisna o Kini te će se morati povinovati njenim zahtjevima.

Utjecaj takve ovisnosti ne treba gledati ni samo kroz lokalne interese. To će potkopati i postati dugoročno pitanje o budućnosti opstanka europskog tržišta ako se u obzir uzme praćenje potkopavanja propisa i njegovanje korupcije u investicijskim zemljama od strane Pekinga.

Trenutno ponašanje Mađarske, zemlje u kojoj je putanja demokracije već u silaznoj putanji, i njenih susjeda, treba poslužiti kao upozorenje vođama u EU koliko su zemlje članice ovisne i kolika bi šteta mogla nastati u Europi zbog kineskog prikradanja.