Hrvatska i Slovenija su još prije 50-ak godina zaključile da jedino gradnja nuklearne elektrane jamči njihovu energetsku sigurnost, i bile su u pravu.
Dvije danas države, tada jugoslavenske republike, brzo su se dogovorile i u roku od šest godina izgradile nuklearku, tada najmoderniju, građenu po tehnologiji američke tvrtke Westinghouse.
Od tada, uz neke prekide i razmirice tijekom 1990.-ih, Hrvatska iz Krškog pokriva 15 do 20 posto svojih energetskih potreba.
Ambicije su velike
U međuvremenu, nuklearka je modernizirana i efikasnost joj je povećana 10-ak posto, tako da sada ima snagu od skoro 700 MW. Druga istovjetna nuklearka, koju je trebala graditi Hrvatska, nije nikad sagrađena. No, sada, a posebice nakon što su nuklearke u EU dobile status zelene energije, koja dakle ne proizvodi CO2, i u Hrvatskoj i u Sloveniji ponovno se pokreće pitanje izgradnje novog energetskog bloka na istom mjestu gdje je NE Krško.
Prethodni planovi predviđali su gradnju drugog reaktora, koji bi bio značajno jači od prvog, snage do 1000 MW. Sad se, pak, spominju i znatno ambicioznije namjere, da kad se već gradi razmišlja i još dalje u budućnost, te da se sagrade dva nova reaktora ukupne snage 2400 MW.
Takve ambicije govore da su se energetski i ekonomski interesi dviju susjedskih i partnerskih zemalja opet poklopili, te dvije države žele nastaviti zajedničku suradnju nakon što postojeću nuklearku zajednički rabe već 40-ak godina. Ovih dana, na energetskoj konferenciji Poslovnog dnevnika Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a, kazao je kako sa slovenskim kolegama počinju razgovarati o temi suradnje na ovom projektu.
Ta vijest dobro je dočekana i u Sloveniji, a tamošnji su mediji promptno kontaktirali predstavnike slovenske tvrtke Gen Energija, koja je suvlasnik i zasad jedini investitor u drugi blok nuklearne elektrane Krško (JEK 2).
Razgovori su, kako je RTV Sloveniji poručeno iz Gen Energije, bili informativnog karaktera, jer odabir potencijalnog suinvestitora nije isključivo u nadležnosti Gen Energije. Drugim riječima, konkretni pregovori o tomu vodit će se na razini dviju država.
Da bi Hrvatska bila uključena u projekt, a s obzirom na dobru suradnju i partnerstvo na prvom bloku NEK, u Sloveniji se vjerojatnim i drži da bi se Hrvatska uključila u sufinanciranje. Uz opciju da dvije države dijele jednake udjele u projektu, u Sloveniji se čuju i dodatne opcije uključivanja vanjskih investitora.
Jedna od njih je javna ponuda dionica, a pri čemu bi se, kako je ovih dana pisalo i Delo, Slovenija i Hrvatska morale dogovoriti koliki će vlasnički udjel svaka od njih zadržati u zajedničkoj tvrtki, a koliki bi dio bio ponuđen drugim ulagačima.
Prema tom scenariju navodno ima otpora u slovenskoj javnosti, u kojoj još uvijek ima onih koji nisu skloni da dionice strateških tvrtki kotiraju na burzi i da u njima država nema većinsko vlasništvo. No, za Sloveniju je važno i pitanje osiguravanja izvora financiranja, koje neće dodatno opterećivati državni proračun.
Vjetar u leđa iz Bruxellesa
Službenih konačnih iznosa ulaganja u novi blok nuklearke još uvijek nema, budući da se još uvijek proučava razne modele financiranja, no prve su procjene bile na razini od 7,5 milijardi eura, a sada se već kalkulira s oko 10 milijardi eura.
Ipak, osiguranje kapitala za veliki energetski projekt moglo bi biti nešto jednostavnije nego se isprva činilo. Jučerašnji globalni samit o nuklearnoj energiji u Bruxellesu otvorio je pitanje financiranja nuklearne energije europskim sredstvima, na čemu je angažiran bio i aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković, a otvaranje prema mogućnosti ulaganja u nuklearku najavili su i iz EIB-a, kojemu ovaj oblik energije nije bio na listi poželjnih za praćenje.
Slovenski premijer Robert Golob jesenas je imenovao radnu skupinu koja će raditi na pripremi projekta gradnje novog bloka nuklearke, za koji bi konačna investicijska odluka trebala biti donesena 2027. ili 2028., a cilj je da na mreži JEK 2 bude 2038. No, prije svega u Sloveniji će se provesti i referendumsko izjašnjavanje o projektu nove nuklearke, a čije je održavanje u drugoj polovici studenoga zatražila većina zastupnika u slovenskom parlamentu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu