Čak 28 europskih gospodarskih udruženja potpisalo je zajedničku izjavu “Poziv za djelovanje za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta do 2030.”

Apelu europske digitalne industrije upućenom vodstvu Europske unije pridružila se i Hrvatska gospodarska komora. Cilj im je potaknuti političare da fragmentirano europsko tržište s nedosljednim i različitim zakonima i propisima učine uistinu jedinstvenim i tako omoguće brži i jači rast digitalnih i tehnoloških poduzeća.

“Hitno treba oživjeti ovaj 30-godišnji brak kako bi održao korak s digitalnim dobom. Dok digitalna tehnologija pokreće gospodarstva i rješava društvene probleme stalne prepreke unutar jedinstvenog tržišta ometaju njegov potencijal da postane moćna digitalna sila”, navodi se u priopćenju DigitalEuropea, udruženja koje predstavlja interese industrije digitalne tehnologije te okuplja više od 100 velikih tehnoloških tvrtki.

Sedam zahtjeva
Predstavnici ovog, i drugih europskih udruženja, uključujući i domaći HGK-a, pred europske političare, koji će uskoro na izbore, stavljaju sedam konkretnih zahtjeva. Smatraju da bi njihovom realizacijom napokon trebale biti maknule zapreke koje stoje na putu bržem razvoju i rastu digitalnih i tehnoloških kompanija u Europi.

Dobro je poznato, naime, da Europa uvelike zaostaje za SAD-om i Kinom jer gotovo sve najveće kompanije iz sektora digitalnih tehnologija dolaze upravo iz ove dvije zemlje.

Udruženja koja su potpisala zajedničku izjavu tako upozoravaju da tek 10 od 100 najvećih tehnoloških poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji dolazi iz EU-a. Također, EU stvara tek osam posto jednoroga. Kao najveće prepreke njihovom jačem i bržem razvoju ističu prekomjerne propise, različita pravila u državama članicama, nedostatak ulaganja, nedovoljan pristup talentima i podacima.

Kada bi tržište uistinu bilo jedinstveno i kada bi na njemu vrijedila ista pravila imalo bi potencijal privući ulaganja od 745 milijardi eura u idućih pet godina, izračunali su potpisnici zajedničke izjave, među kojima su njemački ZVEI koji zastupa interese visokotehnoloških tvrtki, danski DI Digital, francuski AFNUM…

“Ključni izazovi svakako su kako osigurati dostatne financije za digitalnu tranziciju te financiranje AI inovacija i ideja unutar EU. Rizični kapital je jedini pravi odgovor kako adresirati buduća financiranja i inovacije”, ističe Alojzije Jukić iz Udruženja za IT HGK, jedinog hrvatskog predstavnika ove široke europske inicijative.

Tehnološke kompanije, odnosno udruženja koja stoje iza njih, stoga kao svoj prvi zahtjev navode micanje birokratskih prepreka koje stoje na putu razvoju ‘venture capital’ fondova. Kako navode, upravo zbog nedostatka rizičnog kapitala europske kompanije kojima je potrebna investicija veća od 50 milijuna eura gotovo uvijek “bježe” na američko tržište.

Jukić: Rizični kapital je jedini pravi odgovor kako adresirati buduća financiranja i inovacije.

Kako privući talente?
Također, traže jače poticanje poduzeća koja se bave umjetnom inteligencijom, ulaganje u razvoj AI-a kao društvenog dobra te pravnu jasnoću u pogledu Akta o umjetnoj inteligenciji i važećih zakona. Njihov treći zahtjev odnosi se na poticanje digitalne transformacije tradicionalnih industrija, a traže i mogućnost izvještavanja o kibernetičkoj sigurnosti u državama članicama po načelu “samo jednom”.

Drže i da treba jačati 6G tehnologiju dobrom koordinacijom politike spektra i olakšavanjem investicija u infrastrukturu. Digitalizaciju javnih usluga, ističu, treba potaknuti usklađivanjem zakona o javnoj nabavi i poticanjem paneuropske nabave. Promjene u nabavi omogućile bi brži rast novim digitalnim tvrtkama.

Posljednji zahtjev odnosi se na zapošljavanje talenata koje bi trebalo pojednostaviti. “Kadrovi su jedan od ključnih izazova. Ako promatramo vodeće ljude u najvećim tehnološkim tvrtaka u svijetu jasno se uočava kako je tu veliki dio doseljenika iz azijskih zemalja koji su se školovali i gradili karijere u SAD-u. EU nema dovoljno dobru prepoznatljivost fakulteta iz STEM područja. Isti problem imamo i u Hrvatskoj”, ističe Jukić.

Koliko prostora za napredak ima u Europi možda najbolje dočarava podatak iz dokumenta DigitalEuropea “Ljubavna priča jedinstvenog tržišta” koji otkriva da tek osam posto europskih malih i srednjih poduzeća posluje na više od jednom tržištu.