Međunarodni monetarni fond (MMF) iznio je ovih dana u Sarajevu neke od osnovnih podataka o Bosni i Hercegovini. gospodarstva, a nakon što su dužnosnici ove financijske institucije boravili u višednevnoj posjeti BiH.

Šefica Misije MMF-a u BiH Alina Iancu kao pozitivno je istaknula to što se ekonomski rast BiH pokazao otpornim i što se stopa inflacije smanjuje. Rast je lani bio 1,8 posto, a ove bi godine trebao biti 2,5 posto. Prosječna godišnja stopa inflacije u 2023. bila je 6,1 posto, a ove bi godine trebala biti tri posto.

Prevelika potrošnja
Iancu je napomenula da postoje rizici globalne i regionalne prirode, ali i oni koji su posljedica unutarnje politike. Istaknula je kako je unutarnja politika zaslužna za to što je fiskalna politika preekspanzivna, tj. jer je proračunska potrošnja prevelika, a kamate još uvijek preniske. U MMF-u posebno problematičnom smatraju proračunsku potrošnju.

“Oba entiteta imaju proračunski deficit, što je prvi put nakon nekoliko godina. Proračunski deficit Federacije BiH trebao bi rasti ove godine. Potrebe za financiranjem Vlade su sve veće i teško je nadomjestiti te potrebe, “, naglasio je Iancu.

MMF ima tri glavne preporuke za vlasti Bosne i Hercegovine, a to su:

Uspostaviti financijsku održivost hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje, očuvanjem potrošnje za investicije, pripremom na mogući manjak proračunskih prihoda i drugim nepredviđenim okolnostima te punjenjem pričuve; Osigurati i ojačati otpornost financijskog sustava; Ubrzati strukturne reforme koje će osigurati ubrzani ekonomski rast.

Na upit Klix.ba kako komentira tvrdnju pojedinih bh. ekonomista i ekonomskih i financijskih institucija da rast kamata nije rješenje za inflaciju jer se inflacija iz drugih zemalja prelila i na Bosnu i Hercegovinu, Iancu je ponovila da su velika javna potrošnja i visoke kamate uzrok inflacije.

“Domaće politike pridonijele su nastavku potrošnje i otpornosti rasta, ali te iste politike pridonijele su visokoj inflaciji. Naime, cijene hrane i energije u okruženju se smanjuju, a samim time se smanjuje i inflacija. Kada pogledamo hranu i energiju, onda vidimo da inflacija ostaje visoka. Ona je barem djelomično potaknuta domaćom politikom”, objasnila je.

Ponovila je da je rast proračunske potrošnje, koji se odnosi i na trajno povećanje plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada, utjecao na to da je inflacija i dalje visoka.

Trajne potpore
Podsjetila je da su vlasti FBiH u siječnju ove godine donijele odluku o povećanju minimalne plaće i da je to učinjeno u skladu sa zakonom. Rekla je da MMF to podržava, ali da je MMF protiv ad hoc povećanja minimalnca.

“Svaki dodatni rast treba procijeniti s obzirom na njegov utjecaj na cijene, kao i njegov utjecaj na konkurentnost, zapošljavanje i fiskalnu situaciju”, dodaje Iancu. Govoreći o proračunskom deficitu u oba entiteta, istakla je da je MMF svjestan da je iza nas nekoliko teških godina u kojima su vlasti podržavale građane proračunskom potrošnjom. Međutim, MMF je nezadovoljan činjenicom da je ta potpora bila stalne prirode.