Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, kazao je je eksploatacija ugljikovodika u Hrvatskoj osam puta manja nego je to bilo osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Dodao je kako je proizvodnja ugljikovodika na Jadranu počela je devedesetih godina, no uskoro je naglo pala, pa na tom području imamo još malo rezervi. “U Hrvatskoj postoje 54 eksploatacijska polja ugljikovodika (EPU) na kopnu.

Od toga 34 naftnih i 8 plinskih polja”, rekao je Krpan te se dotaknuo i 2P rezervnih eksploatacijskih polja od kojih smo krajem 2022. imali 5,8 milijuna m3 nafte i 6.1 milijarde m3 plina. Naglasio je kako to poprilično malo s obzirom na neke ranije brojke, a kao bitno je istaknuo da 20 posto EPU nositelja nose preko 80 posto 2P rezervi.

Suradnja s Inom
“U agenciji ćemo, nadamo se s INA-om, napraviti presjek potencijala tih polja da vidimo imaju li geotermalni ili CO2 potencijal, ili potencijal za skladištenje plina’”, izjavio je Krpan.

Pojašnjavajući koncesijske ugovore na kopnu, Krpan je kazao da EPU koja raspolažu manjim rezervama ili resursima koje je potrebno analizirati, te sagledati njihovo iskorištavanje u druge svrhe (npr. geotermalne vode, trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida (CCS), vodik i sl.) pri čemu bi se mogao koristiti postojeći bušotinski fond.

Aktivnosti na Jadranu
Osim na kopnu, istražuje se i proizvodi i na Jadranu. INA je ovlaštenik dozvola za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na tri eksploatacijska polja: polje Izabela čiji je operator EDINA gdje imaju jedno plinsko polje, dvije platforme i šest bušotina, zato polje Sjeverno Jadran kojem je operator INA Jadran na kojem je osam plinskih polja, 15 platformi i 42 bušotine, te polje Marica čiji je operator također INA Jadran na kojem su dva plinska polja, dvije platforme i sedam bušotina.

Bušeća kampanja na Jadranu započela je 2020. godine, te se odvijala po etapama do početka 2023. godine. Izrađeno je sedam bušotina koje su potvrdile plinsko zasićenje. Za kraj, Krpan je nakon navedenih brojnih podataka naglasio važnost AZU kao agencije. “Na neki način mi smo garant sigurnosti opskrbe Hrvatske što se tiče ugljikovodika’’, zaključio je Krpan.