Crna Gora je prošle godine uvezla krumpir iz 20 zemalja u vrijednosti od 5,2 milijuna eura, rajčicu za 8,3 milijuna iz 16 zemalja, a luk i češnjak iz čak 30 zemalja za 3,8 milijuna eura, podaci su koje je objavila Direkcija za statistiku Monstat.

Ukupan uvoz hrane lani je iznosio 744 milijuna eura, što je 17 posto ili 108 milijuna više nego 2022. godine.

Veće cijene, ali i potrošnja
Na hranu iz uvoza trošilo se dva milijuna eura ili 3,2 eura dnevno po stanovniku. Kako su cijene hrane u 2023. godini bile više za 10,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, do porasta uvoza hrane utjecalo je povećanje cijena, ali i veća potrošnja, na što bi mogao utjecati veći broj turista i stranaca s privremenim boravkom.

Samo uvoz hrane bio je veći od ukupnog izvoza iz Crne Gore, koji je prošle godine bio vrijedan ukupno 674 milijuna eura.

Analiza uvoza hrane po proizvodima pokazuje da se najmanje polovina uvoza odnosi na hranu koja se proizvodi ili se zbog klime može proizvoditi u Crnoj Gori. To potvrđuje i činjenica da se većina hrane uvozi iz susjednih zemalja. Primjerice, samo svježeg povrća iz Albanije uvezeno je za 6,5 ​​milijuna eura.

Crna Gora ne može proizvoditi žitarice u značajnijim količinama, zbog čega bi se opravdanim mogao smatrati uvoz žitarica, brašna i njegovih prerađevina u vrijednosti od 104 milijuna eura, kao i šećera, kave, kakaa i začina za 76 milijuna eura. uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda za 85 milijuna eura, mesa i prerađevina za 172 milijuna eura, voća i povrća za 113 milijuna, živih životinja za 48 milijuna,…

Lani je iz 11 zemalja uvezeno običnog mlijeka za 21,2 milijuna eura. Najviše ovog proizvoda stiglo je iz BiH u vrijednosti od 15,2 milijuna eura, zatim iz Srbije za 4,7 milijuna, s Kosova za 434 tisuće eura, iz Hrvatske za 373 tisuće eura, Italije za 117 tisuća eura… Kiselog mlijeka lani je uvezeno za 17,5 milijuna eura, od čega iz BiH za 10 milijuna, Srbije za 5,4 milijuna, Hrvatske za 987 tisuća, Njemačke za 876 tisuća,…

Uvezeno je raznih vrsta sireva za 27,7 milijuna eura, najviše iz Njemačke za 12,7 milijuna eura, iz Srbije za 6,4 milijuna, Italije za 2,4 milijuna, Hrvatske za 1,95 milijuna, BiH za milijun, Nizozemske za 988 tisuća eura, Slovenije za 867 tisuća,…

Jaja je uvezeno za 1,9 milijuna, a zatim iz Srbije za 1,8 milijuna. Na crnogorske trpeze stigla su jaja iz BiH za 40 tisuća eura, Sjeverne Makedonije za 25,8 tisuća, pa čak i iz Njemačke za 19 tisuća eura.

Najviše mesa iz regije
Od 48 milijuna eura vrijednog uvoza živih životinja za domaće klaonice, 41,8 milijuna eura odnosi se na uvoz živih goveda. Najviše ovih goveda uvezeno je iz Srbije za 25,3 milijuna eura, iz Hrvatske za 14,4 milijuna eura, Austrije za 975 tisuća eura,… Zanimljivo je i da su iz daleke Australije uvezena živa goveda u vrijednosti od 7,8 tisuća eura.

Živih ovaca uvezeno je za 5,1 milijun eura, iz Srbije za 4,6 milijuna i iz Hrvatske za 567 tisuća eura. Uvoz živih svinja lani je bio simboličan i iznosio je 244 tisuće eura, a na to je mogla utjecati pojava afričke svinjske kuge u regiji i povremene zabrane uvoza. Lani je uvezeno svježeg i smrznutog mesa za 143,7 milijuna eura.

Najviše svježeg i smrznutog mesa uvezeno je iz Nizozemske za 27,5 milijuna eura, zatim iz Njemačke s 22,5 milijuna, BiH s 11,3 milijuna, Brazila s 9,1 milijun, Srbije s 8,4 milijuna, Hrvatske sa 7,8 milijuna, Austrije s 4,9 milijuna, Ukrajina s uvozom vrijednim 3,7 milijuna eura,…

Mesnih prerađevina lani je uvezeno za 39,6 milijuna eura, od čega najviše iz Srbije za 13,4 milijuna, BiH i Hrvatske za po 6,1 milijun…