Na domaćem tržištu rada s veljačom je, prema već uobičajenom sezonskom obrascu, krenuo rast zaposlenosti koji obično traje do vrhunca turističke sezone. Na kraju veljače u evidenciji Hrvatskog mirovinskog osiguranja (HZMO) broj osiguranika je u odnosu na mjesec dana ranije porastao za 7340, na više od 1,65 milijuna.

“Sezonski” zaokret, pak, dogodio se i nešto ranije kad je riječ o radnom angažmanu umirovljenika. Broj onih koji uz mirovinu i rade do pola radnog vremena već u siječnju je zabilježio porast, i to za više od 740, na 27.336 osoba. Dio zaposlenika koji su s krajem 2023. stekli uvjete za mirovinu očito se odlučio uz mirovinu nastaviti skraćeno raditi kod svojih poslodavaca.

Za mjesečni rast u siječnju u cijelosti su zaslužna povećanja radnih angažmana “penzića” u pravnim osobama, dok se promjena smjera njihova rada u obrtima očekuje tek s podacima za veljaču.

Nešto više mirovine
U Hrvatskoj je trenutno radno aktivno ukupno oko 30 tisuća mlađih umirovljenika. Pritom se broj onih koji usto i rade do pola radnog vremena iz godine u godinu povećava, jer su i zakonski propisi išli ka tome da se potiče taj oblik duljeg zadržavanja u svijetu rada. Uz isplatu mirovina u punom iznosu, rad do pola radnog vremena povećava tekući dohodak umirovljenika, a s obzirom na prateće uplate doprinosa stječe se i pravo na naknadni obračun mirovine, tj. nešto više mirovine.

Tako je, primjerice, onih koji i primaju mirovinu i rade prošle godine u prosjeku bilo oko 26.600, što je 20-ak posto više nego godinu prije, ali i dva i pol puta više nego 2019. Unutar godine njihov broj oscilira, pa ih je tako u kolovozu prošle godine bilo angažirano rekordnih 28.300. No, općenito se smatra da bi se broj radno aktivnih starijih osoba (mlađe) umirovljeničke dobi u budućnosti mogao višestruko povećati.

U svakom slučaju, u uvjetima manjka radne snage koji je umnogome posljedica iseljavanja mladih kvalificiranih kadrova, u skupini mlađih i zdravih umirovljenika prepoznaju se i unutarnje rezerve radne snage koje bi mogle ublažiti i pritisak na uvoz radnika.

U tom smislu iz redova poslodavaca može se čuti kako su starosni umirovljenici u Hrvatskoj u prosjeku relativno mladi; prosječna dob im je 72 godine, a prosječan radni staž umirovljenika koji su stekli prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je oko 34 godine (ukupni prosjek je oko 31 godinu).

Kao jedan od načina duljeg zadržavanja iskusnih/starijih radnika u svijetu rada već otprije dio ekonomista zagovara stroža pravila i jaču penalizaciju za ranija starosna umirovljenja. No, to ne prolazi lako, pa se danas u tom smislu često upozorava da su za to nužni i poticaji za dulji ostanak u svijetu rada povezani sa zdravljem i obrazovanjem.

Nedavno je pak Udruženje stranih ulagača izašlo i s prijedlogom ponešto drukčijeg modela za umirovljenike koji usporedno s primanjem pune mirovine i rade na nepuno radno vrijeme. Predložili su, naime, ukidanje socijalnih doprinosa i naknadnog obračuna mirovine za umirovljenike starije od 65 godina koji žele raditi.

Kažu kako je sadašnje rješenje, koje za taj rad u poreznom smislu podrazumijeva uobičajena plaćanja doprinosa, vjerojatno uvjetovano strahom od istiskivanja mlađih radnika. Međutim, uz izgledan nastavak strukturnog nedostatka radnika u duljem roku, bojazan od istiskivanja mlađih radnika ne čini se značajnom, smatraju.

Naknadni obračun
Isto tako, plaćanje mirovinskog doprinosa opravdava se naknadnim obračunom mirovine, ali taj učinak na mirovinu je, kažu, veoma mali i teško da predstavlja bitan motiv u usporedbi s dodatnim tekućim dohotkom za mlađe umirovljenike koji još imaju solidnu radnu sposobnost, a koji bi za svoj rad dobili kad ne bi bilo obveze plaćanja socijalnih doprinosa (i naknadnog obračuna mirovine).

Kako bi ta mjera mogla posredno potaknuti rana umirovljenja uz nastavak rada bez plaćanja doprinosa ako bi se primijenila i na umirovljenike u prijevremenoj mirovini, strani vlasnici kompanija u Hrvatskoj podcrtavaju da se ta mjera ne bi smjela primijeniti na osobe mlađe od 65 godina.

Ideja da “na ruke” dobiju više odmah, umjesto da im u budućnosti mirovina bude neznatno veća vjerojatno bi mogla biti prijemčljiva mnogima koji su skloni radu “iz mirovine”.