Čini se da postoji bizarna nepovezanost između naglog rasta američke burze i tužnog stanja u američkoj politici. Winston Churchill navodno se našalio: “Amerikanci uvijek čine ono što treba, nakon što pokušaju sve ostalo”.

No, s obzirom na predstojeći revanš između Joea Bidena i Donalda Trumpa na ovogodišnjim američkim predsjedničkim izborima, Churchillovo zapažanje treba prilagoditi: Amerikanci, očito, čine ono što treba tek nakon što su dvaput pokušali sve ostalo.

Antimonopolska politika
Što objašnjava tu nepovezanost između rasta burze i krize s kojom se suočava američka demokracija? Tržište možda jednostavno vjeruje da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ima ograničen utjecaj na nacionalno gospodarstvo, barem kratkoročno. Ili možda investitori vjeruju da umjetna inteligencija pobjeđuje sve.

No, to tumačenje zanemaruje dugoročne posljedice mogućih političkih odluka poput povlačenja iz slobodne trgovine (područje u kojem se čini da su Biden i Trump odlučni nadmašiti jedan drugoga), pozivajući Federalne rezerve na preusmjeravanje fokusa s inflacije i nastavljajući neodrživu putanju duga.

Kada je riječ o imigraciji, glavnom problemu za birače, Trumpova ograničenja sprječavala bi imigraciju visokokvalificiranih radnika, dok Bidenova politika otvorenih granica nema puno smisla. Alternativno, možda ulagači razumiju da je američko biračko tijelo postalo toliko duboko podijeljeno da nijedan predsjednik vjerojatno neće kontrolirati oba doma Kongresa više od nekoliko godina.

Budući da je politička blokada postala norma u Washingtonu, manje je vjerojatno da će se velike tehnološke tvrtke na koje otpada velik dio nedavne zarade na burzi, zbog procvata umjetne inteligencije, suočiti s protumonopolskim propisima.

Budući da je Nvidia na putu da se suprotstavi Appleovoj tržišnoj kapitalizaciji, Biden je izdao opsežnu izvršnu naredbu usmjerenu na “upravljanje rizicima” koje predstavlja porast umjetne inteligencije. Međutim, s obzirom na beživotne napore administracije da obuzda tehnološku industriju, ostaje nejasno kako kani upravljati tim rizicima.

Predsjednica Savezne trgovinske komisije Lina Khan, jedna od rijetkih osoba koja pokušava revitalizirati američku antimonopolsku politiku, pod velikim je povećalom i kritikama medija, a njezin agresivan pristup daje dvojake rezultate. U međuvremenu, Vrhovni sud uskoro bi mogao srušiti ili ograničiti državne zakone u Teksasu i Floridi koji nastoje spriječiti tvrtke društvenih medija u donošenju određenih uredničkih prosudbi o objavama podijeljenim na njihovim platformama.

Iako se čini da je većina pravosuđa oprezna u reguliranju internetskog sadržaja, nema puno sumnje u to da su neregulirane platforme društvenih medija i “komore jeke” za isticanje informacija pogoršale mnoge američke probleme, osobito političku polarizaciju i krizu mentalnog zdravlja.

Dugoročne posljedice
S obzirom na to da rizici koje predstavlja umjetna inteligencija daleko premašuju rizike povezane s društvenim medijima, ne smijemo ponoviti istu pogrešku. Iako te tehnologije u nastajanju obećavaju poboljšanje naših pravnih, etičkih, ekonomskih i političkih sustava, one bi ih jednako lako mogle poremetiti u nedostatku regulatornog nadzora.

Razvoj financijske regulative pruža dragocjen uvid u to kako regulirati umjetnu inteligenciju bez žrtvovanja inovacija. Regulatori, koji obično zaostaju za inovatorima, često se bore za uravnoteženje učinkovitosti i rizika. Međutim, nakon financijske krize 2008. regulatori su uspjeli provesti stroge mjere koje su otežale tržišnu učinkovitost, ali i omogućile bankama da izdrže šok uzrokovan Covidom-19 i inflatorne pritiske koji su uslijedili.

Sadašnji oporavak burzi djelomično je potaknut očekivanjem da će umjetna inteligencija ostati neregulirana, unatoč potencijalnom raseljavanju desetaka milijuna radnika, prijetnji političke nestabilnosti i narušavanju javnog diskursa. Industrija umjetne inteligencije mogla bi na kraju prikupiti dovoljno političke moći da ukine svaki pokušaj reguliranja, odražavajući strategije koje su banke koristile prije globalne financijske krize i platforme društvenih medija danas.

U osnovi, tržište posluje pod pretpostavkom da će tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom napredovati, bez obzira na ishod američkih predsjedničkih izbora. Ali Trumpova bi pobjeda bila loša za sve. Drugi Trumpov mandat mogao bi izazvati eskalaciju u kinesko-američkom trgovinskom ratu ili dovesti do povlačenja SAD-a iz NATO-a i naknadnog vojnog sukoba.

Očekuje se da nijedan scenarij neće dugoročno koristiti nacionalnom gospodarstvu. Trumpova planirana carina od 10 posto na gotovo svu uvezenu robu, koja bi mogla potaknuti američke trgovinske partnere na uvođenje vlastite carine, nesumnjivo bi pogoršala situaciju.

Štoviše, ruske ekspanzionističke ambicije neće se zaustaviti u Ukrajini, a europskim zemljama trebat će godine da ojačaju svoje vojne i tehnološke kapacitete, čak i ako uspiju povećati izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a ove godine. Ako se dopusti da najvećim svjetskim gospodarstvom upravlja Trumpova proizvoljna i impulzivna politika, oslabit će institucije koje podupiru američku ekonomsku snagu.

Nasuprot tome, posljedice Bidenove pobjede bile bi daleko predvidljivije, pogotovo ako demokrati zadrže Senat i preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom. Nažalost, to bi vjerojatno rezultiralo znatno višim kamatnim stopama koje ograničavaju privatnu potražnju, zajedno sa suptilnim pritiscima na Fed da preuzme veće rizike s inflacijom.

No, s obzirom na izazove i neizvjesnosti s kojima se suočavaju i američko i globalno gospodarstvo, teško je dokučiti kako trenutni procvat burze može potrajati, bez obzira na to tko pobijedi u studenom.