Ključne kamatne stope Europske središnje banke (ESB) do daljnjega ostaju nepromijenjene, odlučilo je Upravno vijeće na jučerašnjoj sjednici. Ta odluka posve je očekivana.

Tržišni akteri već duže vrijeme računaju da će prvi koraci u smjeru smanjenja referentnih kamatnjaka uslijediti na lipanjskom sastanku, a u međuvremenu se uoči vijećanja kreatora monetarne politike promatrači fokusiraju na njihovu retoriku i suptilne signale.

No, ESB i dalje odolijeva iskušenju da pošalje jasnije nagovještaje sniženja kamatnih stopa. Opći ton jučerašnje prateće izjave o politici sličan je onom s prethodnih sastanaka, a svodi se na to da će stope ostati dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno za vraćanje inflacije na ciljanih dva posto. Ponovljeno je i da će se pri budućim odlukama primjenjivati pristup koji se zasniva na pristižućim podacima o dinamici inflacije i gospodarske aktivnosti.

Dodatno usporila inflacija
Reuters je uoči sastanka konstatirao da nakon što je ESB presporo reagirao na iznenadni skok cijena prije dvije godine, sada oklijeva proglasiti pobjedu nad najsnažnijim naletom inflacije u dugom nizu godina. U svakom slučaju, scenarij s lipanjskim spuštanjem kamata i dalje se smatra najizglednijim. Pretpostavlja se da će u međuvremenu pokazatelji pružiti dodatne argumente da je inflacija pod kontrolom i da tekuća povećanja plaća neće utjecati na širu sliku.

“Samo bi mnogo više uznemirenosti ESB-a zbog izgleda gospodarskog rasta moglo pokrenuti smanjenje stope već krajem travnja”, smatra Carsten Brzeski iz nizozemske bankarske grupacije ING. Od posljednjega sastanka čelnika Europske središnje banke na čelu s Christine Legarde, prije šest tjedana, inflacija je dodatno usporila, a u najnovijim projekcijama stručnjaka ESB-a ona je, kao i očekivana stopa gospodarskog rasta, revidirana naniže.

To posebno vrijedi za ovu godinu, u kojoj se korigiranje stope inflacije uglavnom pripisuje (manjem) doprinosu cijena energije. Po novom se procjenjuje da će prosječna inflacija u europodručju 2024. godini biti 2,3 posto umjesto 2,7 posto, kolike su bile dojučerašnje procjene.

Dogodine bi se prosjek trebao svesti na ciljanih dva posto. Iako nešto manje, spuštena su i ovogodišnja očekivanja temeljne inflacije (bez energije i hrane), sa 2,7 na 2,6 posto, a u vezi s njom u ESB-u ističu kako su domaći cjenovni pritisci i dalje snažni, čemu pridonosi snažan rast plaća.

Istodobno, restriktivni uvjeti financiranja kao posljedica prijenosa rasta referentnih kamata nepovoljno utječu na potražnju, pa su dodatno smanjene i kratkoročne projekcije gospodarskog rasta europodručja. Umjesto 0,8 posto, sad se računa da će stopa rasta na razini 20 država koje dijele euro ove godine biti još slabijih 0,6 posto, nakon čega bi u iduće dvije godine trebala ubrzati na 1,5 odnosno 1,6 posto. Računa se da će u tom smjeru prvo pogurati potrošnja, a potom i investicije.

Rast plaća nastavlja ples
Na razini eurozone računa se da će rast plaća, koji se za 2024. godinu procjenjuje na oko 4-5 posto nominalno, nastaviti pogoniti cijene usluga (posebice radno-intenzivne). Kako to usporava stabilizaciju temeljne inflacije, unazad nekoliko mjeseci smanjena su i predviđanja razmjera popuštanja monetarne politike.

Ne tako davno financijska tržišta kladila su se da bi se depozitna stopa ESB-a do kraja godine mogla spustiti sa 4 na 2,50 posto, ali u međuvremenu su očekivanja ublažena te se izglednijim smatra da bi smanjenje moglo biti za oko 0,75 postotnih bodova.

U odnosu na ostatak eurozone Hrvatska već neko vrijeme u pogledu gospodarskog rasta bilježi znatno više stope, a na to upućuju i prognoze za 2024. godinu u kojoj se ponovno računa s 2,8 posto realnog rasta.

Slično vrijedi i za inflaciju koja je u protekle dvije godine osjetno viša od prosjeka europodručja (lani 8%, ali i ove se godine računa da će biti iznadrosječna, najvjerojatnije iznad 3%). Tome bi, uz ostalo, trebao pridonijeti i nastavak znatno bržeg rasta plaća. Ove godine predviđa se rast plaća za oko 10 posto, odnosno ukupnih primanja za 15 posto.