Cijena zlata u srijedu je dosegnula 2141 dolar u rano poslijepodne, odnosno oko 1967 eura po unci. Dio je to dugogodišnjeg trenda rasta cijene plemenitog metala: u proteklih godinu dana radi se o rastu cijene od 17,6 posto.

Rast cijene uvelike je uvjetovan nestabilnom situacijom u svjetskom gospodarstvu. Pandemija koronavirusa, inflacija diljem svijeta i geopolitičke nestabilnosti dovele su do porasta potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima koji nose reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima.

Budući da zlato ima mnogo više namjena nego samo kao ulaganje, široka industrijska primjena čini značajan dio potražnje pa je i ona znatno utjecala na rast cijene zlata.

Pad povjerenja u dolar
Zašto je došlo do najnovijeg porasta cijene zlata, pojašnjava Josip Kokanović, stručnjak za plemenite metale i operativni direktor Centra Zlata.

“To je rezultat pada povjerenja investitora u američki dolar i američko gospodarstvo. Najnoviji podaci tamošnjih institucija pokazuju razočaravajuće trendove koji ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, zbog čega investitori očekuju smanjivanje kamatnih stopa koje je, povijesno gledano, uvijek nagovještavalo rast cijene zlata. Zlato je alternativa američkom dolaru i državnim obveznicama te porast potražnje dovodi do rasta cijene”, rekao je Kokanović.

Iako je investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika skuplje nego ikad zbog porasta burzovne cijene, potražnja za njima sve više raste, tvrdi Kokanović. “Prije samo deset godina cijena je bila dvostruko niža i rekord je od tada do danas probijen više puta. Za očekivati je daljnji rast cijene zlata jer je njegova ponuda izrazito ograničena, a neizvjesnosti na tržištu u vidu inflacije i mogućeg dolaska nove recesije izraženije su nego ikad.

Upravo zato bilježimo pojačanu potražnju za fizičkim zlatom u Hrvatskoj, a od partnera čujemo da je isti trend i u ostatku Europe”, tvrdi. Činjenica da je zlato doseglo najviše razine u povijesti pokazatelj je nesigurnosti svijeta u kojemu živimo, smatra ekonomski analitičar Neven Vidaković.

Promijenjena očekivanja
“U zadnja tri dana, zlato je otišlo gore 100 dolara, pet posto. Iako nije bilo sjednica centralnih banaka, nije izašao ni jedan važan ekonomski podatak pa se postavlja pitanje zašto. To ne može biti zbog najavljenog smanjivanja kamatnih stopa. Ta su se očekivanja potpuno promijenila. Svi su očekvali da će Fed kamatnu stopu spustiti u trećem mjesecu, a pitanje je hoće li u i petom”, kazao je Vidaković.

Inflacija bi trebala dizati cijenu zlata, ali ona je usporila pa ni to nije razlog, dodao je. “Nije bilo novog globalnog potresa. Došlo je do velikog pomaka bez razloga. Štoviše, volumeni na ‘futures’ ugovorima su jako veliki. To znači da netko kupuje zlato jer zna ili očekuje nešto što drugi ne znaju ili ne očekuju. Ekonomski razlog bi mogao biti da netko očekuje veliki skok inflacije”, istaknuo je Vidaković. Komentirao je i cijenu drugih roba na burzi.

“Nafta se vratila na oko 80 dolara i to su inflatorni pritisci. Jako me začudio skok zlata jer se takve stvari obično ne događaju, a nije riječ o skoku svih roba jer su soja, pšenica i kukuruz kolapsirale”, rekao je Vidaković.